Katehetska jesenska škola za vjeroučitelje u posebnim uvjetima odgoja i obrazovanja, izvješće i materijali

Katehetska jesenska škola za vjeroučitelje u posebnim uvjetima odgoja i obrazovanja o temi „Izazovi kurikulumskog pristupa – Planiranje i pripremanje nastave“ počela je u petak 20. listopada u zgradi Hrvatske biskupske konferencije (HBK) u Zagrebu.

Na početku skupa pozdrav uime predsjednika Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju te generalnog tajnika Hrvatske biskupske konferencije vlč. dr. Krunoslava Novaka i svoje ime uputio je predstojnik Nacionalnoga katehetskog ureda HBK mons. dr. Ivica Pažin.

Uvodni govor, Ivica Pažin

Najavio je da će na Katehetskoj školi biti riječi o novim prijedlozima Posebnih kurikuluma za katolički vjeronauk. „Tko savlada osnove gramatike kurikuluma, koji u posljednjih nekoliko godina doživljava svoju promjenu, taj će steći predragocjeno iskustvo sigurnosti rada u često vrlo nesigurnim uvjetima i susretima s djecom i osobama s teškoćama u razvoju. (…) No, kolikogod osnove gramatike bile važne, te kolikogod nas one činile kompetentnima u nastavnim procesima, postoji jedna gramatika, koja je temelj, ali i krajnji ishod vjeroučiteljeva rada. Riječ je naravno o gramatici kršćanske ljubavi i kršćanskoga djelovanja, odnosno služenja. U tom smislu učenik nije samo osoba, koja je u središtu naše pozornosti, subjekt nastavnoga procesa, on je odgovor na – u evanđelju – postavljeno pitanje: tko je moj bližnji“, pojasnio je mons. Pažin.

Navodeći prispodobu o milosrdnom Samarijancu koju Isus zaključuje pozivom: „Idi i ti čini tako!“, mons. Pažin pozvao je vjeroučitelje da svoja postignuća i osposobljenosti, koja zadobivaju u okviru trajnoga obrazovanja, shvate i razumiju kao dio odgovora i poziva, izrečenih riječima: „Idi i ti čini tako!“ Zaključio je da je poziv vjeroučitelja „oboružati se“ onim što je potrebno, kako bi učenika uzeli pod ruku kao bližnjega.

Istaknuo je da se kurikulumsko planiranje, nastavni proces i odgojni postupak ne odvija samo u jednom smjeru: od učitelja prema učeniku, posebno ne kada je riječ o djeci i mladima s teškoćama u razvoju, „zato što su učitelji istodobno pozvani biti i učenici.“ Rekao je da oni, koji bezuvjetno ljube Boga, poput učenika s višestrukim poteškoćama, „omogućuju nam kročiti putem vjere, koja je u našem životu često samo pitanje razumijevanja i ‘oglavljenosti’.“ „Nekada mi se čini da bismo se, poput naših učenika o kojima govorimo, daleko više Bogu približili, kada bismo se ‘obezglavili’ u vjeri. Kamo sreće da je možemo iskusiti na način kako to čine oni, koji samo srcem mogu progovoriti“, zaključio je mons. Pažin.

Nakon pozdrava i uvoda u rad škole izv. prof. dr. sc. Sonja Alimović s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održala je predavanje „Kurikulumsko planiranje za učenike s višestrukim teškoćama“.

Prof. Alimović u predavanju je istaknula da je tijekom posljednjih desetljeća u školama sve veći broj učenika s višestrukim teškoćama. Istaknula je da to sa sobom nosi brojne izazove u nastavnom procesu, od planiranja ciljeva i potrebnih znanja, do prilagodbe materijala i primjene primjerenih metoda poučavanja.

Učenici s višestrukim teškoćama, osobito oni koji se susreću s većim izazovima u svakodnevnom životu i edukaciji, nerijetko imaju i specifične edukacijske potrebe koje se mogu razlikovati od edukacijskih potreba učenika bez teškoća ili s pojedinačnim i blažim teškoćama u razvoju, rekla je.

Stoga pri planiranju nastavnih ciljeva, ishoda i sadržaja koji će se obrađivati s ovim učenicima treba prvenstveno voditi računa o njihovim cjeloživotnim potrebama. Na ovaj način će obrazovanje pridonijeti ne samo učenju akademskih sadržaja na primjeren način, nego i usvajanje vještina važnih za cijeli život, pojasnila je predavačica.

Kurikul Katoličkog vjeronauka ističe svrhu toga predmeta u školi, koja je omogućiti učenicima sustavno, postupno i što cjelovitije upoznavanje, produbljivanje i usvajanje kršćanskoga nauka i katoličke vjere radi ostvarivanja evanđeoskog poziva na svetost i postignuća općeljudske, moralne i kršćanske zrelosti. No, isto tako, taj predmet učenicima pomaže otkrivati vlastito dostojanstvo, čemu ćemo težiti i u radu s učenicima s višestrukim teškoćama kroz prepoznavanje vlastitih sposobnosti, snaga, vrlina, dodala je.

Nadalje je istaknula da predmet ističe i potrebu poštivanja drugih ljudi, razvija načela pravednosti i solidarnosti prema čovjeku i društvu što će pridonijeti međusobnom prihvaćanju i pružanju podrške onima kojima je potrebna. Tako će i učenici s višestrukim teškoćama u pojedinim situacijama pružiti podršku drugoj osobi na njima primjeren način, istaknula je.

Kurikulom vjeronauka pretpostavljena su područja i teme poučavanja te osnovni ciljevi i ishodi poučavanja učenika. Kurikulum za programe stjecanja životnih kompetencija je sam po sebi već u velikoj mjeri prilagođen sposobnostima učenika s višestrukim teškoćama, no s obzirom na veliku heterogenost skupine i dalje će biti potrebne dodane prilagodbe svakom pojedinačnom učeniku, rekla je izv. prof. Alimović.

Tako će, nadodala je, učenici s višestrukim teškoćama na sebi primjeren način steći znanja o kršćanskom nauku, katoličkoj vjeri, običajima koji ih prate. No također će steći pozitivan stav prema životu, prema sebi i svom mjestu u ovom svijetu te o svojim snagama i kako ih primijeniti u svakodnevnom životu, istaknula je, između ostaloga, prof. dr. sc. Sonja Alimović.

“Povezanost odgojno-obrazovnih ishoda, aktivnosti i vrednovanja u nastavnom procesu” bila je tema drugog predavanja. Predavanje je održala viša savjetnica za vjeronauk Ankica Mlinarić, dipl. teolog.

U predavanju je ukazala najprije na važnost poznavanja temeljnog važećeg dokumenta za izvođenje nastave vjeronauka nastalog tijekom kurikularne reforme, a to je za sve vjeroučitelje koji rade u osnovnim i srednjim školama Kurikulum katoličkog vjeronauka za osnovnu školu i gimnazije koji nam je donio ishodovni način planiranja.

Kako je za vjeroučitelje koji rade u posebnim uvjetima odgoja i obrazovanja s djecom s teškoćama uskoro moguće očekivati odobrenje trenutnog Nacrta prijedloga posebnog kurikuluma nastavnog predmeta Katolički vjeronauk, ovo je predavanje imalo za cilj pokazati koje su bitne poveznice između ishoda, aktivnosti i vrednovanja u trenutno važećem kurikulumu te kako se kolege u školama s njime služe, jer će isti postupci očekivati i njih.

Viša savjetnica Mlinarić predstavila je važnost poznavanja kurikularnog kruga prilikom pristupanja procesu planiranja nastave u kojemu se vjeroučitelji odlučuju kakvo će vrednovanje planirati za pripadajuće ishode, koje metode i strategije poučavanja koristiti, koje sadržaje i kojim aktivnostima ih u izvedbi nastave obraditi, a potom ih sve moći refleksivno vrednovati. Potom je pojasnila sintagmu konstruktivnog poravnanja u kojemu se teži uravnoteženosti i usklađenosti ishoda učenja s vrednovanjem ishoda te s aktivnostima i sadržajima poučavanja koje uvijek uključuju aktivnost učenika. Objasnila je važnost triju razina ishoda te kako se koji planiraju i trebaju realizirati – na razini predmeta, na razini teme i na razini aktivnosti. Osvrnula se i na važnost planiranja aktivnog učenja u kojemu je vjeroučitelj animator, a učenik nositelj aktivnosti.

U završnom dijelu izlaganja viša savjetnica je ukazala i na važnost kontinuiranog formativnog vrednovanja tijekom kojega opisno bilježimo postignutu razinu usvojenosti ishoda te učenike obavještavamo što još trebaju popraviti. Također je naglasila kako se i tijekom sumativnog vrednovanja očekuje detaljna bilješka o postignutoj razini usvojenosti ishoda u kojoj treba biti vidljiv i sadržaj ishoda i aktivnost kojom je taj ishod vrednovan. Tijekom jedne nastavne godine, bilješke u e-dnevniku trebale bi ukazivati na osvarenost svih 12 godišnjih ishoda na razini predmeta.

Polazište ovim uputama nalazi se u dokumentu Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju kojega je viša savjetnica izdvojila kao važnoga u procesu vrednovanja u suvremenoj nastavi. Tijekom predavanja su vjeroučitelji imali dva interaktivna zadatka – osmišljavati ishode aktivnosti na zadane ishode na razini teme i predmeta te komentirati propuste u bilješkama vrednovanja.

Nakon tematske rasprave koje je uslijedila nakon oba predavanja, članice radne skupine predstavile su nacrt prijedloga posebnih kurikuluma nastavnog predmeta Katolički vjeronauk za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju u posebnim razrednim odjeljenjima ili odgojno-obrazovnim ustanovama.

Vjeronauk treba omogućiti svakom učeniku, a najvažniji je pritom individualni pristup jer svako je dijete drugačije te je važno da se kurikulum može prilagoditi, rečeno je na predstavljanju nacrta kojem su nazočili vjeroučitelji koji rade u posebnim uvjetima odgoja i obrazovanja.

„Stavili smo naglasak na to da učenje i poučavanje treba biti inkluzivno i primjereno odgojno-obrazovnim potrebama i specifičnostima svakog učenika. To je ključno”, uvodno je naglasila dipl. kateheta Kristina Benček.

„Tom su se mišlju vodile i radne skupine koje su sudjelovale u izradi nacrta, pri čemu je svrha predmeta ostala je ista, poznavanje kršćanskog nauka i vjere”, istaknula je dipl. kateheta Dijana Stanić i dodala: „Nama je važniji individualizirani kurikulum u usporedbi s godišnjim kurikulumom, jer svako je dijete drugačije. Učenika prihvaćamo sukladno njegovim sposobnostima i mogućnostima i sadržaj prilagođavamo njemu.”

„U svijesti je potrebno imati specifičnost skupine sa svojim osobitostima kojima treba omogućiti razvijanje vlastitih religioznih iskustava te njihov izraz istih. Od učenika s autizmom teško ćemo dobiti povratnu informaciju kakva su njihova religiozna iskustva. Primjerice ako se radi o učeniku koji je neverbalan, on nikada neće imati priliku u potpunosti se izraziti. Stoga naglašavam da on ima pravo na svoje vlastito religiozno iskustvo i na njegovo izražavanje”, napomenula je Stanić.

Govoreći o skupini djece i mladih s autizmom, dipl. teolog Tanja Horvat je naglasila: „Skupina djece i mladih s autizmom do sada nije imala svoj kurikulum za vjeronauk, te je ovo prvi koji je pisan, između ostalog, i posebno za njih. Bitno je u radu koristiti znanstveno utemeljene metode koje su specifične za rad s učenicima s autizmom. Ukoliko ta djeca funkcioniraju na određeni način potrebno je koristiti metode po kojima oni funkcioniraju i naš sadržaj tim metodama približavati učeniku.”

U popodnevnom dijelu održavale su se pedagoške radionice u dva termina:

  1. Važniji naglasci u izradi godišnjeg izvedbenog kurikuluma

Tihana Petković, dipl. teolog

  1. Kurikulumski krug – od planiranja do izvedbe

Ana Volf, dipl. teolog

  1. Preporuke za usvajanje odgojno – obrazovnih ishoda za vjeroučenike s višestrukim teškoćama

Dijana Stanić, dipl. kateheta

Prvi dan Škole završio je Euharistijskim slavljem u kapeli Hrvatske biskupske konferencije. Predvoditelj slavlja bio je mons. dr. sc. Ivica Pažin, predstojnik NKU HBK.

Uz vjeroučitelje slavlju su se pridružili i učenici iz Centra za odgoj i obrazovanje Prekrižje.

                         

Nakon Euharistijskog slavlja uslijedilo je zajedničko druženje u čemu je i posebnost ove Škole.

Drugi dan katehetske škole započeo je predavanjem voditeljice Centra za promicanje dobrobiti ranjivih osoba Hrvatskog katoličkog sveučilišta dr. sc. Anite Dučkić Sertić, na temu „Izazovi i promjene kao način osobnog i profesionalnog napretka“.

Dr. Dučkić Sertić u predavanju je prikazala kako promjene i izazovi djeluju na ljude te je govorila o njihovom prvotnom opiranju na moguće promjene. Naglasila je da je u današnjem svijetu promjena jedina konstanta koja nas okružuje i to ne samo u privatnom, već i poslovnom aspektu. U kontekstu govora o promjeni s poslovnog aspekta, neki se ljudi boje promjena jer se brinu da ne mogu razviti potrebne vještine i sposobnosti. To se posebno odnosi na projekte koji zahtijevaju brzu promjenu – što je promjena veća i brža, ljudima je teže pomiriti se s njom, istaknula je.

U uvodnom dijelu izlaganja istaknula je važnost i značaj promjene i izazova jer je u prirodi čovjeka opirati se nepoznatom, kako iz neznanja, tako i iz straha. Ono što je učinkovito u suočavanju s vlastitim otporom prema nekoj promjeni ili izazovu je sudjelovanje. Ono predstavlja primarnu metodu prevladavanja otpora promjeni, pojasnila je dr. Dučkić Sertić.

U središnjem dijelu izlaganja predavačica je stavila naglasak na prepoznavanju važnosti promjene, intrinzične motivacije koja omogućava rast i razvoj kroz promjenu i izazov te razvoj otpornosti kao sposobnosti u nadilaženju izazova i uspješnom suočavanju s istim.

Upitavši zašto se pojedinac boji promjene, istaknula je da je to zato što promjena traži iskorak u nepoznato. Pružanje prilika za sudjelovanje u kreiranju promjene najvažniji je korak. Rast se odnosi na svladavanje novih vještina, prihvaćanje izazova i nastojanje da budemo bolji  – i profesionalno i osobno, poručila je te dodala da rast omogućava napredak na svim razinama ljudskog života i djelovanja.

U kontekstu govora o promjeni i rastu, kao treći važan faktor istaknula je razvoj otpornosti kao sposobnosti uspješnog sučeljavanja s izazovima, promjenama i kriznim situacijama, pri čemu dolaze do izražaja postojeće i potencijalne sposobnosti pojedinca koje doprinose jačanju kapaciteta i za buduće svladavanje izazova i kriznih situacija, pojasnila je.

Važnost razvoja otpornosti se očituje u adaptacijskom procesu kroz održavanje unutarnje i vanjske ravnoteže u vrijeme izazova, ranjivosti i traume i odnosi se na jačanje odnosa u suočavanju i adaptaciji sa stresnim situacijama, istaknula je dr. Dučkić Sertić te dodala da je važan čimbenik za razvoj otpornosti vezan uz osobne, unutarnje snage pojedinca koje se očituju u ispravnom vrednovanju samog sebe i smislenosti vlastitog života, istaknula je, između ostaloga, dr. sc. Anita Dučkić Sertić.

Nakon tematske rasprave koja je uslijedila poslije vrlo zanimljivog predavanja dr. Dučkić održan je i treći krug pedagoških radionica.

Katehetska škola završila je zaključcima i upoznavanjem s novostima u AZOO.

Na kraju su vjeroučitelji izrazili zahvalnost za toplu dobrodošlicu u prostore Hrvatske biskupske konferencije i sveukupnu organizaciju Škole.

Predavanja

Kurikulumsko planiranje za učenike s višestrukim teškoćama, Sonja Alimović

Povezanost ishoda, aktivnosti i vrednovanja, Ana Mlinarić

Izazovi i promjene, Anita Dučkić Sertić

PP OŠi SŠ, Kristina Benček

PPSK – kompetencije, Dijana Stanić

PPSKA – Autizam, Tanja Horvat

Radionice

Važniji naglasci u izradi godišnjeg izvedbenog kurikuluma, Tihana Petković

Kurikulumski krug – od planiranja do izvedbe, Ana Volf

Preporuke za usvajanje odg.-obr. ishoda, Dijana Stanić

 

Povezane objave

Uskrsna čestitka, M. Jakubin: Kerestinečko uskrsnuće

anita.vranic

Blagoslovljen Božić i sretna Nova godina!

anita.vranic

Katehetska ljetna škola za vjeroučitelje u osnovnim školama 2019.

anita.vranic

”Probudi dobro u svijetu”

anita.vranic

Katehetska zimska škola, novi termin na Loomenu

anita.vranic

Katehetska zimska škola, 10. i 11. siječnja 2019.

nku_admin