Katehetska jesenska škola za vjeroučitelje u posebnim uvjetima odgoja i obrazovanja započela je u petak 18. listopada 2024. u sjedištu Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu.
Škola je započela molitvom, nakon koje su uslijedili pozdravni govori predstojnika Nacionalnog katehetskog ureda HBK prof. dr. Ivice Pažina i predsjednika Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju mons. Đure Hranića.
Prof. dr. Pažin poručio je da Škola nosi naziv „Planiranje/ Strategije učenja i poučavanja učenika s teškoćama“. „Stvarnost u kojoj živimo i koja nas okružuje stvarnost je besmislenih ratova i stvarnost koja kao da se na različite načine i na različitim područjima urušava u samu sebe“, istaknuo je rekavši da tema Škole „misli na sutra i budi nadu“.
Zahvalio je svima koji su planirali Katehetsku jesensku školu i onima koji pomažu u njezinom ostvarenju.
Pomoćnica ravnateljice Agencije za odgoj i obrazovanje gđa. Mara Capar, mag. rehab. educ., izrazila je zahvalnost svima što su pravovremeno preuzeli odgovornost pripreme kako bi mogli odgovoriti na potrebe učenika. „Hvala vam na odgovornosti koju ste preuzeli, na ulaganju u obrazovanje koje je najsnažnija kompetencija budućnosti 21. stoljeća“, poručila je okupljenima.
Potom se okupljenima obratio nadbiskup Hranić podsjetivši također na temu Katehetske jesenske škole. „Tko razmišlja o strategiji, otvoren je novomu! Strategija je uvijek pogled s onoga danas u ono što će biti sutra. Ona nikada ne reagira, ona usmjeruje; ona se nikada ne zadovoljava administracijom i tehnikom, ona je ta koja oblikuje i daje formu tom novom! To novo opet nije ništa drugo nego ono, što ćemo u didaktičkom smislu nazvati inovacijom. Sve to odgovara na pitanje: Što mora biti drukčije od onoga što je vrijedilo do danas? Kakvu budućnost želimo izgraditi? Koje nove slike i pripovijesti o Bogu stvoriti u današnjem vremenu kako bi On, koji je uvijek s nama, bio očit i učenicima s teškoćama?“, poručio je.
Kazao je da je Crkva, najprije zahvaljujući vjeroučiteljicama i vjeroučiteljima, shvatila da ljepota nesavršenosti, kojom su darovani djeca i učenici s teškoćama u razvoju, jest ona ljepota koja je draga Gospodinu. „Nije osoba s teškoćama ta, koja se mora prilagođavati društvu, pa i Crkvi! Crkva, društvo, zajednica je ta, koja se mora prilagođavati takvim osobama. Ne čudi, stoga, što je papa Franjo njima potvrdio: ‘Ne stidite se biti najvrjednije blago Crkve’“, istaknuo je mons. Hranić.
„Drage vjeroučiteljice i vjeroučitelji! Strategija je svakako važna. Niti bez planiranja ne možemo! Ozbiljan rad zahtijeva studiozan pristup, koji vama nikada nije bio stran. Hvala vam na tome! Ipak, vjerujemo da je Vjeronauk u školi ne samo nastavni proces i katehetski susret, nego i milosni čin! A Bog nekada čini na nepredvidljiv način ono što čovjek u svojim strategijama planira. Dakle, ništa nam drugo ne preostaje nego planirati i računati s neplaniranim, iz ljudske perspektive, Božjim zahvatom koji u središte naše pozornosti želi uvijek staviti onoga koji je najpotrebniji našega djelovanja i dijakonijskoga služenja“, poručio je okupljenim vjeroučiteljima te im poželio Božji blagoslov i uspjeh u radu.
Uslijedilo je predavanje doc. dr. Martine Vuk Grgić o teologiji invaliditeta.
Doc. dr. Martina Vuk Grgić govorila je o teologiji invaliditeta prikazavši okosnicu najvažnijih aspekata teologije invaliditeta i nedavnih promišljanja unutar i kroz kršćansku teologiju o invaliditetu. Poručila je da teologija invaliditeta, „izazov invaliditeta“ želi uvesti u teološki diskurs i promišljati o invaliditetu ne samo teološki, već i o teologiji iz perspektive iskustva invaliditeta. Naglasila je posebnost teološkog gledanja na invaliditet u odnosu na suvremena razilaženja i poimanja invaliditeta te je dodala da, osim kulturološko-društvene i medicinsko-antropološke dimenzije, perspektiva gledanja uključuje i metafizičko poimanje osobe, njezino dostojanstvo i njezino iskustvo invaliditeta. 
Predavačica je poručila da teologija invaliditeta nastoji razumjeti i protumačiti prije svega poruku evanđelja i čovještvo Isusa Krista pored i u korelaciji s iskustvom osoba s invaliditetom i potom u svjetlu informativne i transformativne metode, podići svjesnost o značaju invaliditeta unutar teoloških rasprava i suvremene kulture. Istaknula je da se u teološkom govoru o invaliditetu i pokušajima definiranja invaliditeta treba voditi holističkim razumijevanjem ljudske osobe u svjetlu teologije stvaranja i praktičnog iskustva samog invaliditeta.
Predložila je i promjenu diskursa o invaliditetu unutar teologije na tri načina: a) apelirati na shvaćanje invaliditeta ne kao tjelesne deprivacije ili problema koji treba izliječiti ili ukloniti; b) nadići binarnost pojmova sposoban – nesposoban, normalan – nenormalan, za osobe s invaliditetom; i c) nadići inkluzivne „prilagodbe“ invaliditeta, te apelirati na prihvaćanje različitosti kao dara, ali i nadići tvrdokornost uma i srca ka prihvaćanju drugačijosti, te otvoriti prostor za novu preobrazbu mišljenja i mogućnosti postojanja u međusobnom odnosu samih osoba s invaliditetom i osoba bez invaliditeta.
U drugom predavanju prof. dr. Jasna Kudek Mirošević govorila je o strategijama podrške u poučavanju učenika s teškoćama i poručila je da različitost učenika upućuje na potrebu planiranja i realizacije inkluzivne prakse temeljem načela univerzalnog dizajna učenja i poučavanja. Dodala je da načela univerzalnog dizajna za učenje i poučavanje služe svim učenicima s različitim odgojno-obrazovnim potrebama, bez obzira na sposobnost, teškoću, dob, spol ili kulturno i jezično porijeklo. U tu svrhu, mogućnost diskretne individualizacije odnosi se na primjenu različitih strategija podrške u poučavanju, poput primjerice, vizualnih didaktičkih sredstava, auditivnih didaktičkih tehnika, kinestetičkih didaktičkih metoda, različitih oblika izražavanja, odnosno na pripremu zadataka različite razine složenosti i različite nastavne aktivnosti.
Kazala je da su ishodi u povezanosti sa suvremenim strategijama podrške koje se odnose na diferencijaciju i individualizaciju učitelja/nastavnika, sukladno odgojno-obrazovnim potrebama učenika te se odnose, primjerice, na upute i pitanja kojima se učenik potiče i točno procjenjuje vrstu, količinu i težinu zadataka/nastavnih sadržaja, planira korake rješavanja zadataka/učenja nastavnih sadržaja i vrijeme potrebno za to. Istaknula je da je od posebne važnosti pomoći učeniku organizirati informacije jer se time utječe na usvajanje strategija učenja.
Prof. Kudek Mirošević zaključila je da, budući da je osnovno polazište inkluzivnoga odgoja i obrazovanja da uvjeti u okruženju za svakoga učenika moraju odgovarati njegovim individualnim snagama, interesima i potrebama u učenju, a ne biti oblikovani prema kategoriji oštećenja, odnosno teškoće koju učenik ima, za ostvarenje odgojno-obrazovnih ishoda važan odabir strategija podrške sukladnih osobitostima pojedinog učenika s teškoćama u razvoju.
Treće predavanje prvoga dana održao je doc. dr. Zlatko Bukvić, govoreći o inkluzivnom individualiziranom kurikulumu. Kazao je da je odgojno-obrazovni sustav usmjeren na promjene i inovacije profesionalne i programske potpore s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja svim sudionicima odgoja i obrazovanja. Istaknuo je da promjenama i unaprjeđenjem neposredne prakse, odgoj i obrazovanje postaju uključivi, pristupačni i dostupni neovisno o individualnim karakteristikama, interesima i sposobnostima učenika.
Pojasnio je da su podržavajući odnosi i individualizirani oblici podrške i strategije poučavanja preduvjet uspješnosti učenika u realizaciji predviđenih ishoda nastavnih predmeta. Individualizirani kurikulum usklađen s razvojnim sposobnostima i potrebama učenika objedinjuje načela inkluzivnog odgoja i obrazovanja jer obujmom sadržaja, vremenskim okvirima realizacije planiranih aktivnosti, metodama prezentacije sadržaja i metodičko-didaktičkom prilagodbom uvažava individualne karakteristike učenika, naglasio je predavač.
U popodnevnom dijelu Škole održala su se dva turnusa pedagoških radionica s temama:
- Vrednovanje učenika s teškoćama
Dinka Žulić, mag.edukacijske rehabilitacije, izvrsna savjetnica
- Izrada prilagođenih nastavnih materijala (mogući načini prilagodbe)
Klara Labinac, dipl.teolog, savjetnica
- Izrada individualiziranog kurikuluma (IK) za učenike – nastavni predmet Katolički vjeronauk
Ana Muhvić, mag. religiozne pedagogije i katehetike – mentorica i Suzana Babić, dipl. soc.ped. – savjetnica
Prvi dan završio je Euharistijskim slavljem u kapeli Hrvatske biskupske konferencije.
Drugoga dana Škole predavanje je održala edukacijska rehabilitatorica i savjetnica Mirela Horvat o temi „Suvremeni kurikul i kompetencijski profil učitelja“. Predavačica je poručila da suvremeni pristup odgoju i obrazovanju obilježava humanistički i mješoviti kurikulum, odnosno kurikulum usmjeren na učenika, koji uzima u obzir dječje interese te stavlja naglasak na iskustvo i potrebe učenika. Dodala je da učitelj ima važnu ulogu u promatranju učenika te procjenjivanju njegovih sklonosti i potreba. 
Istaknula je da su u redovitim odgojno-obrazovnim ustanovama često još uvijek prisutni nedostatni organizacijski i objektivni uvjeti, primjerice nedostatak odgovarajućih stručnih suradnika, brojna djeca u odgojnim skupinama ili razrednim odjeljenjima i loša materijalna opremljenost, što ukazuje na ometajuće čimbenike za uspješan rad. Rekla je da, također, izostaje suradnja odgojitelja i učitelja pri prijelazu iz predškolskoga u osnovnoškolski sustav.
Edukacijska rehabilitatorica zaključila je da suvremeni učitelji rade u sustavu koji provodi integraciju i inkluziju i očekuje od njih kompetentnost za rad s učenicima s teškoćama, dodavši da jednako tako, i roditelji imaju važnu ulogu i dijele jednaku odgovornost. Cilj je pomoći učeniku da postane samoostvarena ličnost, a sadržaj učenja umjesto cilja postaje sredstvo. Potreba svakog učenika je da okolina bude podržavajuća i suradnička, istaknula je Mirela Horvat.
Nakon predavanja održan je još jedan turnus pedagoških radionica slijedom gore navedenih tema.
Škola je završila u 13:00 sati.
MATERIJALI:
Zlatko Bukvić KJŠ Zagreb 2024
Izrada prilagođenih nastavnih materijala Klara Labinac
KJŠ – radionica Vrednovanje DŽ
Kudek Mirošević_HBK_listopad 2024
Martina Vuk TEOLOGIJA INVALIDITETA