Katehetska zimska škola, 10. i 11. siječnja 2019.

„Vjera – znanje – iskustvo – O vrednovanju ne-mjerljivog“

„Vjera – znanje – iskustvo – O vrednovanju ne-mjerljivog“ bila je tema Katehetske zimske škole za vjeroučitelje osnovnih škola koja je održana 10. i 11. siječnja u Nadbiskupijskome pastoralnom institutu i Osnovnoj školi Miroslava Krleže u Zagrebu u organizaciji Nacionalnog katehetskog ureda HBK i Agencije za odgoj i obrazovanje.

 

Škola je okupila oko 350 vjeroučitelja, a započela je u četvrtak 10. siječnja molitvom, pozdravnim riječima i uvodom u rad Škole. Uvodno su govorili predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, predstojnik Nacionalnoga katehetskog ureda HBK prof. dr. sc. Ivica Pažin i viša savjetnica za vjeronauk pri Agenciji za odgoj i obrazovanje Gordana Barudžija.

 

Predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić istaknuo je osvrćući se na naslov škole kako vjera nije samo sažetak naših uvjerenja ili stavova jer da je tako bila bi tek svjetonazor ili ideologija.

 

“No, vjeru koja ne bi imala svoj sadržaj koji ne bismo poznavali teško bismo mogli razumjeti kao kršćansku vjeru. Znanje nam je stoga potrebno”, poručio je nadbiskup Hranić.

 

Govoreći o važnosti vjeronauka u školi istaknuo je kako taj predmet nema cilj “suspendirati” ja suvremenog čovjeka.

 

“Ako još uvijek postoji nerazumijevanje prema vjeronauku u školi kao predmetu, koji ima svoju znanstvenu, ali i životnu epistemologiju, nema nam druge nego ne braniti više vjeronauk, već zagrliti sumnju kak sestru i pozvati je na trajni dijalog”, poručio je đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić.

 

Predstojnik Nacionalnoga katehetskog ureda HBK prof. dr. sc. Ivica Pažin u uvodnom govoru istaknuo je kako vjeronauk uvijek ima zadaću pomoći učenicima razumjeti ono što vjeruju.

 

“Najnovija razmišljanja o vrednovanju i praćenju učenika u njihovu razvoju, kao tema se nalazi u posljednjem poglavlju najnovijega kurikuluma Katoličkoga vjeronauka, koji, nakon ponovne javne rasprave, pomalo dobiva svoj konačni oblik. U želji posvetiti se toj temi, koja sa sobom nosi i neke novosti u navedenom kurikulumu, a koja je, kao tema, uvijek osjetljiva, posebno kad je riječ o vjeronauku u školi, naslovili smo ovu Katehetsku zimskuu školu ‘Vjera – znanje – iskustvo. O vrednovanju ne-mjerljivog’”, istaknuo je prof. dr. sc. Ivica Pažin.

 

Svoj uvodni govor predstojnik Nacionalnoga katehetskog ureda HBK prof. dr. sc. Ivica Pažin zaključio je kako se nada će ova Škola pomoći vjeroučiteljima u vrednovanju učenika u nastavi.

 

O ciljevima Katehetske zimske škole govorila je viša savjetnica za vjeronauk pri Agenciji za odgoj i obrazovanje Gordana Barudžija.

 

“Vjeroučitelji će analizirati značenje religijskih pojmova koji mogu postati nadahnućem razvoja vjere, razmišljati o iskustvu vjere u religijsko-pedagoškom kontekstu, prepoznati sličnosti i razlike u dosadašnjem pristupu vrednovanja i pristupu kojega adonose akutalne promjene, utvrditi didaktička usmjerenja praćenja i vrednovanja u vjeronauku”, poručila je Barudžija.

U predavanju „Vjersko znanje kao nadahnuće rasta u vjeri“ dr. sc. Hrvoje Kalem istaknuo je kako je vjersko znanje potrebno kako bi se spoznalo Boga u stvarnosti.

 

“Vjersko znanje dolazi od onog oblika spoznavanja koji može pridonijeti dubljem poimanju stvarnosti. Takva je spoznaja uvijek prožeta imanjem onoga čemu se nadamo (Heb 11,1). Vjersko znanje može biti nadahnuće za vjeru ako ono ne vodi vjeri kao nečemu prošlom, kao stanovitom reliktu prošlosti koji ljudima današnjeg vremena ne govori više ništa.

 

Vjera mora uvijek biti egzistencijalna, odnosno imati snagu kojom će utjecati na metamorfozu našega život i na osobnu metanoju. Samo iskustvo vjere koje imamo ne može biti neovisno o sadržaju vjere. Ono se ne može kretati izvan tog obzora, jer bi vodilo individualizaciji vjerovanja i rastakanju crkvene vjere”, poručio je dr. sc. Kalem.

 

Potom je izv. prof. dr. sc. Goran Livazović održao predavanje pod nazivom „Iskustvom do znanja. Kako iskusiti neizrecivo?“ u kojem je podsjetio kako pedagogijska teorija i praksa poznaje bogatu tradiciju uvažavanja činjenice da je uspjeh pojedinca u školi i životu rezultat kaleidoskopa čimbenika koji nadilaze isključivo kognitivni potencijal, materijalno znanje i akademsko postignuće učenika.

 

Upozorio je kako kontekst „nemjerljivog znanja“ poput osobnog kulturnog kapitala, socijalnih vještina, emocionalne inteligencije, osjećaja sreće i životne ravnoteže, zdravlja te pozitivne slike o sebi ostaje izvan dohvata suvremenih pozitivističkih trendova premjeravanja i pokušaja standardizacije obrazovnih postignuća s ciljem optimizacije školskih kurikuluma.

 

“Umjesto sinergije pedagoške i funkcionalističke ideje obrazovanja, danas iznova dvojimo ne treba li škola čovjeka prije svega odgajati za drugog čovjeka, obitelj, kulturan život i zajednicu, umjesto dominacije zahtjeva tržišta, profita, konzumerizma i radnog mjesta? S obzirom na vrijednosno-ideološka počela procesa odgoja i socijalizacije, pojava prioritiziranja školovanja dobrih stručnjaka u odnosu na važnost odgoja dobrih osoba – jest i bit će trajan izazov školi”, zaključio je izv. prof. dr. sc. Livazović.

 

Rad Škole drugoga dana, 11. siječnja, počeo je molitvom i predavanjem doc. dr. Višnje Rajić s Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu o „Praćenju i vrednovanju učenikova razvoja“.

 

Upozorila je da je u etapi vrednovanja riječ o vrlo složenom procesu zbog čije višestruke uloge učitelj treba posjedovati „široku bazu znanja i vrlo razvijene vještine kojima će osigurati valjanu i objektivnu procjenu ostvarenosti ishoda učenja i učenikova razvoja“.

 

Dr. Rajić smatra da je odgojna dimenzija toga procesa nažalost ostaje zanemarena i zaključuje: „Ukoliko se pak složimo da je odgoj aktivnost koja je nama učiteljima i pedagozima vrijedna, utoliko valja promisliti kako i na koje načine vrednovati njegove ishode? Možemo li uspješno pratiti, vrednovati pa i ocjenjivati razvoj kompetentnosti učenika u svim njenim dimenzijama?“

 

Nakon predavanja dr. Rajić vjeroučitelji su sudjelovali na pedagoškim radionicama.

 

Škola je završila Okruglim stolom na kojem je bilo riječi o aktualnim pitanjima vezanim za Katolički vjeronauk i vjeroučitelje.

Povezane objave

»Sve moje tvoje je« (Iv 17, 10)

nku_admin

Vjeronauk u školi zahtjeva i župnu katehezu

nku_admin

Uskrsna čestitka

anita.vranic

Deveti pastoralno-katehetski kolokvij za svećenike

anita.vranic

Katehetska zimska škola

anita.vranic

Video lekcije iz Katoličkog vjeronauka

anita.vranic