Katehetska škola za odgojitelje u vjeri u predškolskim ustanovama održala se 10. i 11. studenog 2023., u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu i OŠ Miroslava Krleže.
Na početku otvaranja katehetske jesenske škole djeca Dječjeg vrtića “Brat sunce” sa zagrebačkog Pantovčaka duhovnih recitalom i molitvom uveli su u rad okupljene sudionike škole.
Nakon molitvenog uvoda izv. prof. dr. sc. Ivica Pažin uputio je pozdrave i uvodnu riječ. Pozdravivši najprije okupljene u ime nadbiskupa đakovačko-osječkog mons. Đure Hranića, predsjednika Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za katehizaciju i novu evangelizaciju, pozdravio je i u ime generalnog tajnika Hrvatske biskupske konferencije, vlč. Krunoslava Novaka. Tema ovogodišnje katehetske jesenske škole jest “Uloga vjerskog odgoja u kurikulumu vrtića”. Postoji jedna gramatika koja je temelj, ali krajnji ishod odgajateljeva rada. Riječ je, naravno, o gramatici kršćanske ljubavi i kršćanskog djelovanja, odnosno služenja. U tom smislu dijete nije samo osoba koja je u središtu naše pozornosti, subjekt odgojnoga procesa. On je odgovor na u Evanđelju postavljeno pitanje: Tko je moj bližnji? Artikulirajući odgovor upravo na to pitanje, Krist pripovijeda prispodobu o milosrdnom Samaritancu koji se brine za izranjenoga čovjeka na putu. Najradije bih sve vas, drage odgajateljice pozvao već večeras da vlastita postignuća i osposobljenosti koje zadobivate u okviru trajnoga obrazovanja koje nudimo, shvatite i razumijete kao dio odgovora i poziva izrečenim riječima: Idi i ti čini tako! Naš je, dakle poziv, oboružati se onim što je potrebno kako bismo dijete uzeli pod ruku kao prijatelja i bližnjega”, naglasio je prof. Pažin. U nastavku je prof. Ivica Pažin objasnio da “se kurikulumsko planiranje, odgojni postupak, ne odvija nikada jednosmjerno, od odgajatelja prema djetetu. Posebno ne kada je riječ o djeci u predškolskim ustanovama jer smo mi kao odgajatelji istodobno pozvani biti djeca, oni koji bezuvjetno ljube Boga poput njih. Oni nam omogućuju kročiti putem vjere koja je u našem životu često samo pitanje razumijevanja i oglavljenosti. Nekada mi se čini da bismo se poput naše djece o kojima govorimo daleko više Bogu približili kada bismo se “obezglavili” u vjeri. Kamo sreće da je možemo iskusiti na način kako to čine oni koji većinom srcem govore i srcem vjeruju”, naglasio je prof. Pažin pritom primijetivši da “nigdje u Evanđeljima ne piše kao temeljna poruka Kristova bilo kojem od svojih sudionika u dijalogu: Jer si razumio otkupljen si. Dragi odgajatelji i odgajateljice, obezglavljenost u vjeri, drugim riječima ne razmišljati o vjeri samo kao o intelektualnom važećem sadržaju ipak nas poziva uglaviti gramatiku odgojnog procesa kurikulumskog planiranja kako bismo ostali na dobrom putu prema djetetu i našem bližnjem”, istaknuo je izv. prof. dr.sc. Ivica Pažin.
Na koncu svojeg govora prof. Pažin svima je poželio blagoslovljen rad i plodonosna dva radna dana.
Nakon prof. Ivice Pažina u ime ravnateljice Agencije za odgoj i obrazovanje, okupljenima se kratko obratila Ankica Mlinarić, viša savjetnica za vjeronauk u Agenciji za odgoj i obrazovanje.
“Promišljajući o temi katehetske škole – Uloga vjerskog odgoja u kurikulumu vrtića – na prvi pogled može se učiniti kako odgojitelj nema puno toga za reći jer je osiguran krovnim temama Programa katoličkog vjerskog odgoja djece rane i predškolske dobi HBK, no činjenica je da integraciju vjerskog odgoja u kurikulum vrtića sa svim specifičnostima življenja vjere i kulture te hrvatskog nacionalnog bića u određenom gradu, mjestu, prigradskom naselju ili selu u kurikulum vrtića mogu utkati upravo odgojitelji, točnije vi, poštovane i drage odgojiteljice. Sadržaji ove katehetske škole žele vam u tome pomoći”, rekla je Mlinarić. 
“Odgojiteljsko umijeće staro je koliko je star i čovjek, a prvi odgojitelj sam je Bog Stvoritelj. Kako je Njemu za naš odgoj potrebno jako puno strpljenja, zahtjev za strpljenjem nije ništa manji niti u odgoju djece rane i predškolske dobi koja su vama povjerena. Stoga vam želim da upravo Gospodin bude pomoć i inspiracija u vašemu radu. Plodovi odgoja u vjeri, posebice u predškolskom razdoblju, ostaju skriveni za sve odgojitelje, ali je za vjerovati kako će ono što je u korijenu bogato zasađeno jednog dana iz žira postati hrast. Svima vama želim iskrenu dobrodošlicu te uspješan rad stručnoga skupa”, zaključila je Ankica Mlinarić.
Nakon uvodnog dijela i pozdravnih govora, prvo predavanje na temu Duhovna dimenzija cjelovitog odgoja ljudske osobe održao je prof. dr. sc. Tonči Matulić. U uvodnom dijelu predavanja prof. Matulić je istaknuo kako Crkva uči da obitelj ima izvorno, prvotno i neotuđivo pravo na odgoj vlastite djece, no i da Crkva po svom božanskom poslanju Majke i Učiteljice ima pravo i dužnost svoj djeci pružiti odgoj koji odgovara čovjekovom pozivu u Kristu.
Elementarno ljudsko iskustvo nutrine i srca govori i svjedoči o čovjekovom dubokom duhovnom i transcendentnom određenju, to jest o čovjekovoj usmjerenosti na Boga, a ta se činjenica neposredno očituje u čovjekovoj moralnoj savjesti. Moralna savjest u čovjeku, stavlja ga pred pitanje o Bogu, to jest pred pitanje o smislu dobra i zla koji svoj krajnji odgovor nemaju u pukim biološkim, kulturnim i povijesnim uvjetovanostima, nego u Bogu kao autoru moralnog zakona upisanoga u čovjekovo srce. U kršćanskom shvaćanju punina moralnog zakona upisanog u čovjekovo srce je ljubav koja nam je očitovana i darovana u Isusu Kristu. U tom smislu možemo konstatirati da božanska ljubav u Kristu istovremeno cjelovito ozdravlja ljudsku osobu i potvrđuje istinski smisao cjelovitosti ljudske osobe, naglasio je prof. Matulić
Govorivši o smislu ljuske osobe istaknuo je kako duhovna dimenzija proizlazi iz realnog ustrojstva čovjekovog bitka ili ljudske naravi koja je konkretno određena kao utjelovljeni duh i oduhovljeno tijelo. Zbog toga ljudsku osobu nije moguće integralno shvatiti bez duhovne dimenzije. Cjelovitost ljudske osobe uvjetuje i zahtijeva takav odgoj i takvu odgojnu aktivnost koji ispunjavaju sve aspekte cjelovite dobrobiti ljudske osobe.
Na kraju je zaključio kako odgoj u ustanovama rane i predškolske dobi obećava, a obećava zato jer smo utvrdili da mu je opredjeljenje i cilj cjeloviti osobni razvoj djeteta, a taj cilj se postiže poticanjem rasta i razvoja intelektualnih, društvenih, moralnih, duhovnih i motoričkih sposobnosti djece kako bi se zaogrnula plaštem kulture koja njeguje i razvija znanje, identitet, humanost i toleranciju, odgovornost, autonomiju i kreativnost, a smijemo dodati također i smisao transcendencije o kojem ovise konačni smisao i sreća ljudske osobe kao takve.
U sklopu Katehetske škole uslijedilo je i predstavljanje knjige Kate s. Amabilis Jurić, profesorice na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Predstavljanje su organizirali Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i izdavačka kuća Kršćanska sadašnjost, a o knjizi su govorili dekan Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Siniša Opić, umirovljeni profesor KBF-a u Zagrebu prof. dr. sc. Alojzije Hoblaj i predstojnik Nacionalnog katehetskog ureda Hrvatske biskupske konferencije izv. prof. dr. sc. Ivica Pažin.
Na početku je prof. Pažin pozdravio sve prisutne te je, nakon glazbenog uvoda Zbora Župe Svete Obitelji pod ravnanjem s. Jelice Dolić, najavio prvoga predstavljača, prof. dr. sc. Sinišu Opića.
Dekan Učiteljskog fakulteta u Zagrebu bio je spriječen fizički sudjelovati na predstavljanju pa se javio putem platforme Zoom. Istaknuo je da knjiga prof. Jurić ima znanstvenu, ali i didaktičku dimenziju vjerskoga odgoja djece predškolske dobi. Istaknuo je da autorica jasno i kritički pokazuje poznavanje spomenute materije.
„Budući da je tema vjerskog odgoja od nacionalne važnosti svakoga naroda, važnost ovoga djela je time mnogo veća“, poručio je prof. Opić te izrazio uvjerenje da će knjiga unaprijediti obrazovanje budućih odgojitelja.
„Ako mi kao akademska zajednica nećemo govoriti o tome, postavlja se pitanje tko će onda govoriti“, naglasio je osvrćući se na fenomen vjerskoga odgoja djece predškolske dobi. Na kraju je zahvalio prof. Jurić na doprinosu pisanjem spomenute knjige.
Potom je o knjizi Kate s. Amabilis Jurić govorio prof. Hoblaj. Kazao je kako je knjiga strukturirana u pet poglavlja. U prvom poglavlju autorica polazi od biblijsko-crkvenog pristupa vjerskom odgoju predškolske djece. U drugom poglavlju prelazi na filozofsko-teološku raspravu o temi te se nadalje govori o pravnom utemeljenju. U četvrtom poglavlju razmatran je sam pojam vjerskog odgoja djece predškolske dobi, a u petom poglavlju sustavno se istražuje pitanje čimbenika odgoja, odnosno formacije odgojitelja u vjeri.
Prof. Hoblaj istaknuo je simobličku sliku stabla rekavši da se „na jednoj grani nalazi osjetni svijet djeteta, a na drugoj grani onaj nadosjetni svijet“. Naglasio je da stablo raste u dubinu, visinu i širinu te da se, kada se razmišlja o vjerskom odgoju, u vidu ima cjeloviti razvoj osobe.
Na kraju je o knjizi govorio i prof. Pažin. Na početku je rekao da se najdublje slike o Bogu i čovjeku stvaraju u djetinjstvu. „Ova knjiga nije samo o vjerskom predškolskom odgoju u posljednjih 30 godina u Hrvatskoj, ona je daleko više poziv na oslobađanje djetinjstva“, istaknuo je dodavši da je takva knjiga nedostajala na hrvatskom prostoru.
Istaknuo je misao autorice da dijete ne diskutira o životu, nego ga živi te kazao da predstavljena knjiga dolazi u pravo vrijeme. Poručio je da je Krist kao Sin Božji konstantno prikazan u svome „biti dijete“ dodavši da Krist na taj način ukazuje na dostojanstvo djeteta.
„S. Amabilis nas svojom knjigom vodi upravo na put prema onome što se na određeni način djetinjstvu želi danas oteti. Vodi nas na put tajni“, rekao je prof. Pažin.
Predstavljanje je zaključio osvrtom na posljednje poglavlje knjige govoreći o roditeljima i obitelji te je, u ime Hrvatske biskupske konferencije, čestitao autorici na objavljivanju knjige.
Na kraju se nazočnima obratila i autorica Kata s. Amabilis Jurić rekavši da ne želi iznositi dodatne teološke traktate, nego zaključiti mišlju prof. Tomislava Ivančića koju smatra vrlo važnom. „Zahvalnost je pamćenje naše duše“, naglasila je te zahvalila svima.
Drugi dan Katehetske škole započeo je Euharistijskim slavljem u kapeli Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa.
Prof. dr. sc. Vladimira Velički otvorila je službeni dio drugoga dana predavanjem Koje vrijednosti živimo? Logoterapija u ranom i predškolskom odgoju.
Prezentaciju predavanja prof. Velički donosimo u cijelosti:
Koje vrijednosti živimo. prof. Velički
Nakon predavanja uslijedila je vrlo aktualna tematska rasprava.
U nastavku program održavale su se pedagoške radionice u prostorima OŠ Miroslava Krleže.
- DV Pčelica, DUBROVNIK, Uloga tradicije kao kvalitetna podloga za razvoj religiozne dimenzije djeteta kroz kurikulum ustanove, Martina Franičević Feregja i Marija Zvono
- DV Pčelica, DUBROVNIK, Otvorenost i suradnja s roditeljima kao alat za unaprjeđenje odgoja u vjeri, Maja Cigić i Tea Linares Hoyos
- DV Zvončić, NAŠICE, Vrline kao univerzalne vrijednosti odgoja za život, Katarina Jurčević
- DV Cvit Mediterana, SPLIT, Biblija kao temelj humanitarnog djelovanja DV Rusulica Split, Hani Čargo i Danijela Dujmović Šućur
- DV Dobri, SPLIT, Izgradnja kulture ustanove na evanđeoskim vrijednostima, Petra Mrduljaš i Ivana Šarić
- DV Blažena Hosana, ŠIBENIK, Sveti Mihovil – zaštitnik grada Šibenika i Šibenske biskupije, Ivana Mamić
- DV Sunčev sjaj Nazaret, ĐAKOVO i DV Maslačak, BELIŠĆE, Doprinos odgojitelja u vjeri vrtićkom kurikulumu, s. Jelica Đuzel i Marko Kapular
- DV Sv. Josipa, ZAGREB, Granešina, Vjersko – odgojna praksa prema Kett – metodi: “Legenda o svetom Martinu“, s. Ružica Golik
- DV Cvjetnjak, ZAGREB, Kutak koji daruje osmijeh – Prostorno i materijalno okruženje vrtića, Monika Maslać
- ZJZ KARLOVAC, Timski duh vrtića vidi se iz kutića, Diana Dorma Duvnjak
Škola je završila kratkim izvješćem iz radionica.