Katehetska zimska škola za vjeroučitelje u osnovnim školama, 3. i. 4. siječnja 2020.
BOŽJA OBJAVA U KNJIZI STVORENJA
Vjeronauk u školi i odgoj za očuvanje stvorenog
»Motiv koji nas kršćane okuplja i pokreće u skrbi za ovaj svijet nije strah, nego ljubav prema Božjemu djelu stvaranja, divljenje pred Bogom stvoriteljem, pred bogatstvom života i raznolikošću vrsta. Naša je skrb za stvorenu stvarnost posljedica i sastavni dio vjere u Boga koji je naš otac i Stvoritelj«, poručio je nadbiskup Đuro Hranić.
Ima li ikakve poveznice vjeronauk u školi s ekologijom? Je li ekološko pitanje odgojno-obrazovna potreba? Kako usmjeriti odgoj za katoličku ekopedagogiju? Može li religijska pedagogija i katehetika pronaći rješenje za izlazak iz ekološke krize? Je li ljubav prema stvorenomu dimenzija navještaja kršćanske vjere? Postoje li vjerničke ekološke obveze? Na ta, ali i mnoga druga pitanja odgovori su traženi na prvoj katehetskoj školi za osnovnoškolske vjeroučitelje i vjeroučiteljice u novoj kalendarskoj godini i na početku novoga obrazovnoga razdoblja.
Katehetska je škola prvotno planirana tjedan dana kasnije, no zbog ranijega početka nastave radi nadoknade dana provedenih u štrajku tristotinjak vjeroučitelja iz cijele Hrvatske stiglo je u Zagreb u petak 3. siječnja na dvodnevni skup koji su organizirali Nacionalni katehetski ured Hrvatske biskupske konferencije i Agencija za odgoj i obrazovanje Ministarstva znanosti i obrazovanja. Održana su dva plenarna predavanja pod zajedničkim nazivom »Božja objava u knjizi stvorenja – Vjeronauk u školi i odgoj za očuvanje stvorenoga«, pedagoške radionice u skupinama, a izneseni su i primjeri dobre prakse šest vjeroučiteljica o aktivnostima koje provode u nastavi i izvan nje, a razvijaju ekološku svijest učenika. Vjeroučitelje je u raspravi nakon predavanja, više od obrađene teme zanimao službeni stav crkvenih predstavnika o mogućnosti istupa i angažmanu vjeroučitelja u javnosti te je li to u suprotnosti s kanonskim mandatom.
Brižan čuvar stvorenoga
Okupljene vjeroučitelje prije početka radnoga dijela Katehetske zimske škole pozdravili su u ime organizatora predsjednik Vijeća HBK-a za katehizaciju i novu evangelizaciju đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje dr. Dubravka Brezak Stamać, predstojnik NKU-a mons. Ivica Pažin, a u ime zagrebačkoga nadbiskupa dr. s. Valentina Mandarić. »Božićno nam otajstvo poručuje da Bog ljubi ovaj naš zemaljski dom, da ljubi ovozemnu stvorenu stvarnost. Sin Božji, koji je savršena slika Božja, svojim utjelovljenjem i rođenjem od Djevice Marije dovršava djelo stvaranja u početku. Po njemu i za njega sve je stvoreno i stvaranje je usmjereno prema utjelovljenju, to je dovršetak i kruna stvaranja«, kazao je nadbiskup Hranić i poručio da čovjek nije autonomni gospodar stvorene stvarnosti, ne smije prirodu podvrgavati sebičnim interesima, nego je pozvan u Stvoriteljevo ime biti brižan čuvar.
»Odmetnut od Boga, čovjek iskorištava stvorenu stvarnost kao robu za svoje sebične interese. Odbacujući Boga, upada u ropstvo te u ime svojega novoga jedinoga boga koji se zove profit, ugoda, uživanje, nekontrolirano uništava vrt u kojem živi te ugrožava i sebe samoga. Motiv koji nas kršćane okuplja i pokreće u skrbi za ovaj svijet nije strah, nego ljubav prema Božjemu djelu stvaranja, divljenje pred Bogom stvoriteljem, pred bogatstvom života i raznolikošću vrsta. Naša je skrb za stvorenu stvarnost posljedica i sastavni dio vjere u Boga koji je naš otac i Stvoritelj«, poručio je nadbiskup Hranić.
Ravnateljica Agencije dr. Brezak Stamać zaželjela je vjeroučiteljima uspješnu godinu u osobnom životu, ali i u radu s učenicima, te istaknula aktualnost tema Katehetske zimske škole, a dr. Mandarić izrazila je želju da Katehetska škola još više pridonese da u vjeroučitelja poraste zahvalnost prema Bogu, svemu stvorenomu, ali i odgovornost koju će razvijati i kod učenika.
O ekološkoj krizi
Kršćanska javnost i širi krugovi vjernika još ne prepoznaju dubinu biblijskih poruka i ne shvaćaju širinu i ozbiljnost potrebe promjene teološkoga nauka i retorike koja iz njega proizlazi – poruka je predavanja dr. Đurice Pardona, koji kaže da je zemlja temeljni i ujedinjujući teološki pojam biblijskih tekstova. Osvrnuo se i na vjerničke ekološke obveze: »Prema biblijskim tekstovima čovjek, kao biće čiji život ovisi o zemlji i stvorenjima, dužan je znati da zemlja nije samo nepokretan materijalni objekt, nego prijateljsko stvorenje koje od njega s pravom očekuje pravednu brigu i skrb; podržavati i poticati vlastito i društveno uvjerenje da je plodno tlo dar; činiti sve što može na podizanju osobne i zajedničke odgovornosti u djelatnostima proizvodnje i blagovanja hrane te promicanju svijesti da je tlo temelj svakomu drugomu obliku života; prokazivati i osuđivati bilo koji oblik zloporabe tla i zlostavljanje onih koji tlo obrađuju, jer zna da to vodi prema uništenju svake ekonomske i političke tvorevine«, kazao je dr. Pardon.
Temeljeći predavanje na kristološkom himnu u poslanici Kološanima »Sve je po njemu i za njega stvoreno«, dr. Pardon je govorio o tome što je prethodilo ekološkoj krizi, odnosu ekologije i Crkve, vjerničkim ekološkim obvezama, ali i o tome kako se Bog objavljuje u stvorenjima prema Pavlovoj ekoteologiji te ponudio put prema rješenju ekološke krize. »Ako zanemarimo teološko bogatstvo biblijske vjere o zemlji, u opasnosti smo zapostaviti nama kršćanima vlastiti teritorij i prepustiti ga drugim religioznim skupinama i nereligioznim udrugama koje sve više zauzimaju područje ekologije te šire nauk nespojiv s biblijskim tradicijama, a ponekad i izričito suprotan kršćanskomu svjetonazoru«, zaključio je dr. Pardon. Poručio je vjeroučiteljima da imaju odgovornost u razredu poučavati djecu ekološkim potrebama i djelovanju, ali ono mora biti utemeljeno na jasnim vrijednostima i temeljnoj istini.
Katolička ekopedagogija
O ekološkom pitanju kao odgojno-obrazovnoj potrebi nastave katoličkoga vjeronauka u osnovnim školama Republike Hrvatske u predavanju je govorio dr. Mihael Prović, docent na KBF-u u Splitu, istaknuvši načine kojima je Katolička Crkva posljednjih desetljeća pokušavala razvijati ekološku svijest svojih vjernika. Spajajući ekologiju i teologiju, objasnio je pojmove ekoteologije i katoličke ekopedagogije. »Crkva preko svojih odgojnih institucija – obitelji, dječjih vrtića, župa, škola – pokušava utjecati na odgoj i obrazovanje te ponašanje čovjeka prema okolini nudeći određene smjernice za rješenje ekoloških problema u suvremenom svijetu koji su promatrani i protumačeni svjetlom vjere«, rekao je dr. Prović i istaknuo da su briga za očuvanje dostojanstva te briga za očuvanje prirode i okoliša utkane u kurikul.
S obzirom na tijek sata vjeronauka, kako je istaknuo predavač Prović, ekološke teme mogu biti sastavni dio molitve na početku i kraju sata; mogu biti dio metodičkih sustava preko kojih će se analizirati tekstovi, raspravljati o problematici, kreativno se izražavati crtanjem ili sastavljanjem određenih tekstova. »Aktualizacija bi trebala biti vidljiva u ishodima preko kojih će se vjeroučenici svakodnevno brinuti o očuvanju okoliša preko svakodnevnih malih gotovo nevidljivih, ali jako bitnih djela poput razvrstavanja otpada i očuvanja okoliša od smeća, pa sve do toga da djeca sama potiču svoje roditelje da se brinu o ekologiji. Ishod vjeronaučne nastave bio bi golem kada bi uspio motivirati djecu na brigu o ekologiji i kada bi spoznajni, emocionalni i djelatni ciljevi o ekološkim temama postali svakodnevna briga o očuvanju svijeta u kojem živimo«, kazao je dr. Prović i istaknuo da s pedagoškim principima katoličke ekopedagogije katoličkomu vjerskomu odgoju daju novi smjer u izboru sadržaja, ciljeva i metoda odgoja u vjeronaučnoj nastavi. Katoličku ekopedagogiju osnovnoškolcima treba tumačiti u svjetlu tekstova Svetoga pisma.
Zelena teologija
Drugi dan Katehetske zimske škole u subotu 4. siječnja započeo je euharistijskim slavljem u crkvi sv. Marije na Dolcu, a nastavljen je pedagoškim radionicama koje su organizirane u tri skupine s temama: »Stvarateljska ekologija«, »Promijeni srce da bi mijenjao stvar – O ekološkom obraćenju konkretno« i »Zelena pedagogija. Da! A zelena teologija? Istraživačko učenje u nastavi vjeronauka«.
Ivan Tašev