„Vjera i duhovnost – resursi izgradnje mira u svijetu nemira“ tema je Katehetske ljetne škole za vjeroučiteljice i vjeroučitelje u srednjim školama otvorene u ponedjeljak 24. kolovoza u dvorani „Vijenac“ Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu.
Katehetsku školu organizirali su Nacionalni katehetski ured Hrvatske biskupske konferencije (NKU HBK-a) i Agencija za odgoj i obrazovanje.
Predstojnik Nacionalnog katehetskog ureda mons. dr. Ivica Pažin pozdravio je sudionike, istaknuvši aktualnost teme mira u odgojno-obrazovnom sustavu: ,,Želimo da se u naše učionice vrati mir, i vi kao nositelji tog mira i zajedništva.“
Predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić u pozdravnoj riječi istaknuo je da je zadaća vjeroučitelja od jako velikoga značenja u vremenu „demokratizacije mržnje“, koja je očita u nemirima i ratovima između naroda.“
Mons. Hranić podsjetio je na Poruku pape Lava XIV. za 59. Svjetski dan mira, navevši da: „u vremenu, u kojemu se obrazovna politika, umjesto ‘kulture sjećanja’ na milijune žrtava prošlog stoljeća, sve više preusmjerava na isključivo militarističko shvaćanje obrane, sigurnosti i mira… – u takvom vremenu Vjeronauk u školi mora postati prostor prvenstva života, zajedništva i bratstva, koji će dati glas tihoj revoluciji ‘Mir vama’“.
Sudionicima je zahvalio na spremnosti i zauzetosti te izrazio želju da Katehetska ljetna škola „bude naš zajednički hod prema miru, u školskoj godini koja je pred nama!“
Zatim se okupljenima obratila ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje prof. mr. sc. Katarina Milković, izrazivši zadovoljstvo što i Agencija sudjeluje i doprinosi bogatom programu Katehetske ljetne škole.
„Vjeroučitelj može biti osoba koja učeniku pomaže zastati, razlikovati bitno od nebitnoga i tražiti dobro, stoga je stručno usavršavanje vjeroučitelja više od usvajanja novih nastavnih metoda“, poručila je, dodavši: „Mir se ne poučava samo riječima. Mir se uči iskustvom.“
Sudionicima se obratila pročelnica Katedre religijske pedagogije i katehetike na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Ana s. Thea Filipović koja je povezala općeljudsku težnju za mirom kao „trajnom čežnjom i željom ljudskog srca, s biblijskim obećanjima koja su ispunjena u Kristovom uskrsnom pozdravu: ‘Mir vama!’“
Istaknula je kako „mir usmjerava odgoj prema odgovornom i proaktivnom djelovanju u društvu“ te zaželjela svim sudionicima plodonosno djelovanje.
Izvanredni profesor na Katedri Svetog pisma Starog zavjeta na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Zagrebu dr. Anđelo Maly održao je predavanje „Mir između dara, čežnje i poslanja: biblijsko-teološka dimenzija“.
U prvom dijelu predavač je ukazao na širinu i puninu značenja pojma mira prema kršćanskoj objavi, koji je ponajprije dar koji čovjek prima od Boga, dok ujedno predstavlja najdublju čežnja ljudskoga srca.
Mir ne može biti i nije samosvojno čovjekovo postignuće, nego se kroz tri dimenzije – vertikalnu, horizontalnu i kozmičku – ostvaruje kao plod susreta s Bogom koji čovjeka pomiruje sa sobom, s bližnjima i sa svijetom.
„Mir je plod unutarnje i transformacijske relacije, znak je Božje prisutnosti usred njegova naroda“, pojasnio je.
U drugom dijelu prof. Maly ponudio je velik broj biblijskih citata koji pokazuju teološku dubinu pojma mira, povezanog sa srodnim teološkim pojmovima vjernosti, pravde i ljubavi.
Starozavjetni govor o miru (shalom), nadopunjen novozavjetnim (eirene), svoju kulminaciju doživljava u Kristovim riječima na posljednjoj večeri: „Mir vam ostavljam, mir vam svoj dajem“ te „Neka se ne uznemiruje srce vaše i neka se ne straši“. Mir koji Krist nudi „Isusov je vlastiti mir, koji pripada njegovom izravnom odnosu s Ocem“.
Antropološki gledano, čovjek je biće koje u sebi nosi nemir, ali i otvorenost prema ispunjenju koje ne može sam ostvariti. Stoga se čežnja za mirom pokazuje kao jedna od temeljnih oznaka ljudske egzistencije. Mir se postiže poslušnošću, otvorenošću Božjem daru i praštanjem.
„Poslanje Crkve, kao i svakog vjernika je: biti svjedok i poslanik Kristova mira. Mir se ostvaruje u pomirenju, praštanju i zauzimanju za opće dobro. Duhovna dimenzija mira svjedoči da nutarnji mir nije tek osobni doživljaj, nego izvor apostolskoga djelovanja i kršćanskoga svjedočenja u svijetu“, poručio je prof. Maly.
Docent na Katedri moralne teologije na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Zagrebu dr. Ante Bekavac predavao je o temi „Teologija mira u učenju pape Franje i pape Lava XIV.“.
Predavač je najprije postavio pitanje:„ Što sprječava mir?“
Govoreći o povijesti pomiješanoj s nasiljem, mržnjom, ratovima, pojasnio je da izgradnja mira postaje „univerzalna moralna obveza“, koja svoj izvor ima u racionalnom i moralnom poretku društva.
Budući da je tema mira, nažalost i nemira, uvijek aktualna, „teško je naći crkveni dokument koji izravno ili neposredno ne govori o miru“, istaknuo je dr. Bekavac te u nastavku protumačio teologiju mira u nauku pape Franje i pape Lava XIV., ocrtavajući i anegdote iz njihovih pontifikata koji praktično pokazuju njihov nauk.
„Ono što je primjetno u nauku dvojice papa jest da mir nije samo odsutnost rata i nasilja već aktivno zalaganje za promicanje dostojanstva ljudske osobe“, rekao je.
Pape apeliraju na pojedince i ljudske savjesti kako bi se uspostavio mir koji u svojem središtu ima dvije temeljne moralne vrijednosti: ljubav i pravednost, poručio je predavač. Važno načelo zalaganja za mir jest poštivanje dostojanstva ljudske osobe: „Mir koji se gradi i proizlazi iz ideoloških ili ekonomskih redukcija ne zahvaća cjelovito ljudsku osobu.“
„Papa Franjo tražio je globalno razoružanje kao nužan preduvjet za život s elementarnim dostojanstvom i osjećajem jednih za druge. Nenasilje treba biti i sredstvo i cilj na tom putu“, istaknuo je.
Dok je papa Franjo često bio usmjeren na uzroke sukoba, „papa Lav XIV. promiče rješenja: jedinstvo, koherentnost i pomirenje prema augustinovskoj tradiciji, što se odražava u njegovim gestama.“
Na putu gradnje mira: „bratstvo i sestrinstvo imaju ključnu ulogu koju treba iznova otkrivati, u sebi uzljubiti kao vrednotu, iskusiti, naviještati, i svjedočiti“, predložio je dr. Bekavac kao zaključak teologije mira.
U nastavku prvog dana Katehetske ljetne škole vjeroučitelji će sudjelovati u dvije pedagoške radionice: „Mladi – graditelji mira u stvarnom i digitalnom svijetu“ i „Godišnji izvedbeni kurikulum i tematsko planiranje“ koje će se održati u Osnovnoj školi Dr. Ivan Merz u Zagrebu s ciljem osnaživanja vjeroučitelja za promicanje kulture mira među mladima te pružanja stručne podrške u procesu kurikulumskog planiranja nastave.
Izvanredni profesor na Katedri Svetog pisma Starog zavjeta na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Zagrebu dr. Anđelo Maly održao je predavanje „Mir između dara, čežnje i poslanja: biblijsko-teološka dimenzija“.
U prvom dijelu predavač je ukazao na širinu i puninu značenja pojma mira prema kršćanskoj objavi, koji je ponajprije dar koji čovjek prima od Boga, dok ujedno predstavlja najdublju čežnja ljudskoga srca.
Mir ne može biti i nije samosvojno čovjekovo postignuće, nego se kroz tri dimenzije – vertikalnu, horizontalnu i kozmičku – ostvaruje kao plod susreta s Bogom koji čovjeka pomiruje sa sobom, s bližnjima i sa svijetom.
„Mir je plod unutarnje i transformacijske relacije, znak je Božje prisutnosti usred njegova naroda“, pojasnio je.
U drugom dijelu prof. Maly ponudio je velik broj biblijskih citata koji pokazuju teološku dubinu pojma mira, povezanog sa srodnim teološkim pojmovima vjernosti, pravde i ljubavi.
Starozavjetni govor o miru (shalom), nadopunjen novozavjetnim (eirene), svoju kulminaciju doživljava u Kristovim riječima na posljednjoj večeri: „Mir vam ostavljam, mir vam svoj dajem“ te „Neka se ne uznemiruje srce vaše i neka se ne straši“. Mir koji Krist nudi „Isusov je vlastiti mir, koji pripada njegovom izravnom odnosu s Ocem“.
Antropološki gledano, čovjek je biće koje u sebi nosi nemir, ali i otvorenost prema ispunjenju koje ne može sam ostvariti. Stoga se čežnja za mirom pokazuje kao jedna od temeljnih oznaka ljudske egzistencije. Mir se postiže poslušnošću, otvorenošću Božjem daru i praštanjem.
„Poslanje Crkve, kao i svakog vjernika je: biti svjedok i poslanik Kristova mira. Mir se ostvaruje u pomirenju, praštanju i zauzimanju za opće dobro. Duhovna dimenzija mira svjedoči da nutarnji mir nije tek osobni doživljaj, nego izvor apostolskoga djelovanja i kršćanskoga svjedočenja u svijetu“, poručio je prof. Maly.
Docent na Katedri moralne teologije na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Zagrebu dr. Ante Bekavac predavao je o temi „Teologija mira u učenju pape Franje i pape Lava XIV.“.
Predavač je najprije postavio pitanje:„ Što sprječava mir?“
Govoreći o povijesti pomiješanoj s nasiljem, mržnjom, ratovima, pojasnio je da izgradnja mira postaje „univerzalna moralna obveza“, koja svoj izvor ima u racionalnom i moralnom poretku društva.
Budući da je tema mira, nažalost i nemira, uvijek aktualna, „teško je naći crkveni dokument koji izravno ili neposredno ne govori o miru“, istaknuo je dr. Bekavac te u nastavku protumačio teologiju mira u nauku pape Franje i pape Lava XIV., ocrtavajući i anegdote iz njihovih pontifikata koji praktično pokazuju njihov nauk.
„Ono što je primjetno u nauku dvojice papa jest da mir nije samo odsutnost rata i nasilja već aktivno zalaganje za promicanje dostojanstva ljudske osobe“, rekao je.
Pape apeliraju na pojedince i ljudske savjesti kako bi se uspostavio mir koji u svojem središtu ima dvije temeljne moralne vrijednosti: ljubav i pravednost, poručio je predavač. Važno načelo zalaganja za mir jest poštivanje dostojanstva ljudske osobe: „Mir koji se gradi i proizlazi iz ideoloških ili ekonomskih redukcija ne zahvaća cjelovito ljudsku osobu.“
„Papa Franjo tražio je globalno razoružanje kao nužan preduvjet za život s elementarnim dostojanstvom i osjećajem jednih za druge. Nenasilje treba biti i sredstvo i cilj na tom putu“, istaknuo je.
Dok je papa Franjo često bio usmjeren na uzroke sukoba, „papa Lav XIV. promiče rješenja: jedinstvo, koherentnost i pomirenje prema augustinovskoj tradiciji, što se odražava u njegovim gestama.“
Na putu gradnje mira: „bratstvo i sestrinstvo imaju ključnu ulogu koju treba iznova otkrivati, u sebi uzljubiti kao vrednotu, iskusiti, naviještati, i svjedočiti“, predložio je dr. Bekavac kao zaključak teologije mira.
U popodnevnom dijelu prvog dana Katehetske ljetne škole vjeroučitelji su sudjelovali u dvije pedagoške radionice: „Mladi – graditelji mira u stvarnom i digitalnom svijetu“ i „Godišnji izvedbeni kurikulum i tematsko planiranje“ koje su se održale u OŠ Dr. Ivan Merz u Zagrebu s ciljem osnaživanja vjeroučitelja za promicanje kulture mira među mladima te pružanja stručne podrške u procesu kurikulumskog planiranja nastave.
IKA