Katehetska proljetna škola za vjeroučitelje i vjeroučiteljice u osnovnim školama održana je 30. i 31. ožujka 2026. u pastoralnim prostorima Nadbiskupskog vikarijata u Osijeku o temi „Tko je čovjek za tebe? Neodgovorena pitanja umjetne inteligencije“.
Katehetska proljetna škola u organizaciji je Nacionalnog katehetskog ureda Hrvatske biskupske konferencije i Agencije za odgoj i obrazovanje.
Program prvog dana započeo je molitvom, a predvodili su je vjeroučitelji Đakovačko-osječke nadbiskupije Ana Želinski i Boris Vidović uz glazbenu pratnju Margarete Bošnjaković i zbor vjeroučitelja. Pozdrav je uputio pomoćni đakovačko-osječki biskup Ivan Ćurić, predstojnik Nacionalnog katehetskog ureda Hrvatske biskupske konferencije izv. prof. dr. sc. Ivica Pažin i uime Agencije za odgoj i obrazovanje viša savjetnica za vjeronauk gđa. Ankica Mlinarić.
Mons. Ćurić u pozdravnom se govoru, među ostalim, osvrnuo na temu susreta. „Temu koja dotiče pitanja našega ljudskog života pred novim mogućnostima koje pruža i donosi, bolje reći koje je već donijela umjetna inteligencija, sve češće susrećemo. Ne tako davno bila je ona predstavljena i u okviru plenarnog zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije te na više formativnih susreta. Lijep duhovni okvir ovoj temi ‘Tko je čovjek za tebe? Neodgovorena pitanja umjetne inteligencije’ na svoj način, osjetimo to, daje i početak Velikoga tjedna koji dolazi s navještajem Božje blizine i njegove neposrednosti. Znamo, Utjelovljeni, Raspeti i Uskrsnuli uporište je i svjetlo, ali je uvijek i blizak suputnik. On je zajedničar, pratitelj i voditelj. U tom svjetlu možemo otkriti i kontrast i naboj ove teme, kako to oslikavaju i naslovi radionica. Jedna je Odgoj za srce…, a onda Vjeroučitelj i algoritmi“, istaknuo je biskup.
Istaknuo je kako zajednica Crkve pokazuje da je nezaobilazno hvatati se u koštac s novim izazovima te napomenuo da je o tom hodu prema novim granicama govorio blagopokojni papa Franjo 2024. , a polazio je uvijek od Božjih darova te je prepoznavao ljudsku genijalnost. „Kršćanski pristup, stoga, nema predrasuda prema znanstvenim i teološkim okvirima ljudskoga napretka. Štoviše, prepoznaje u njemu, govorio je papa, kreativni potencijal koji nam je Bog dao. Ono što papa ističe ne bi trebao biti otpor prema novome, već svojevrsni strah od zastranjenja, tj. opasnost zaborava čovjeka i njegove naravi, izostanak susreta i neposrednosti, doživljaj blizine i osjećaja“, rekao je mons. Ćurić.
Dr. Pažin osvrnuo se na izazove umjetne inteligencije. „U dijalogu s umjetnom inteligencijom bit će nam ponuđeni oni odgovori, koje će ova inteligencija vrsno prilagoditi našem dosadašnjem traženju. Može se tako dogoditi da će se među odgovorima pronaći i oni duboko kršćanski, utemeljeni na teologiji čovjeka kao slike Božje. No uz taj odgovor uslijedit će niz drugih, za tehniku istovrijednih, koji će u bogatstvu ponude temeljni kršćanski odgovor učiniti relativnim. ChatGPT, dakle, ne razumije što govori. Nema stava, ali pomaže ga oblikovati; nema strasti, ali hladno prodire u svijest; nema moć, ali može kontrolirati spoznaje brišući ih iz svojih fileova. Tako se može dogoditi da izbriše dijelove povijesti čovječanstva ili da otvara put budućnosti, koja joj odgovara. I upravo zbog toga organizira se ova Katehetska proljetna škola, koja počiva najprije na živom susretu vjeroučitelja, jer samo se u zajedništvu može tragati za istinom jer vi, vjeroučitelji, odavno već znadete da je ‘obrazovanje zadaća ljubavi, koja se dijeli s generacije na generaciju’“, poručio je, među ostalim, dr. Pažin.
Viša savjetnica Mlinarić istaknula je da tema skupa odgovara na još neodgovorena pitanja koja postavlja primjena umjetne inteligencije u sustavu odgoja i obrazovanja te otvara niz promišljanja, od onih filozofskih i teoloških do etičkih, komunikacijskih i psiholoških. „Upravo njima na ovom stručnom skupu želimo dati prostora. Suočeni smo s velikom primjenom umjetne inteligencije u svim područjima suvremenog života te kao sustav nastojimo kritički promišljati i odgajati učenike da ovom algoritamskom ustroju znaju pristupiti na način da od njega mogu uzeti koristi, a ujedno da mogu sačuvati duh i dušu, poštujući svoju originalnost djeteta Božjega i principe etičkog djelovanja. Da uslijed tehničkog napretka ne zamijene čovjeka za stroj“, rekla je, među ostalim, Mlinarić.
Uslijedila su dva predavanja „Umjetna inteligencija i čovjek: produktivnost bez muke? Nadilaženje krize povjerenja i komunikacije“ prof. dr. sc. Igora Kanižaja sa Sveučilišnog odjela za komunikologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta i „Emocionalna inteligencija kao put prema čovječnosti u digitalnom svijetu“ izv. prof. dr. sc. Josipa Bošnjakovića sa Sveučilišnog odjela za psihologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta.
U prvom predavanju „Umjetna inteligencija i čovjek: produktivnost bez muke? Nadilaženje krize povjerenja i komunikacije“ dr. sc. Igor Kanižaj istaknuo je kako se u posljednjih nekoliko godina značajno povećala izloženost djece, mladih, ali i učitelja i nastavnika, sadržaju koji proizvodi umjetna inteligencija. Podaci iz nacionalnog reprezentativnog istraživanja EU Kids Online (2025) pokazuju kako samo u Hrvatskoj čak 42,5% djece i mladih, u dobi od 10-16, koristi alate umjetne inteligencije za rješavanje školskih zadaća ili eseja za školu. Lako i brzo korištenje ovih alata otvara brojna pitanja i za djelatnike u osnovnim i srednjim školama.
Sve je više primjera u kojima se učenici vrlo lako upuštaju u razgovore s alatima umjetne inteligencije ili npr. chatbotovima povjeravajući im detalje iz intimnog života, ali i obiteljske prilike i svoje osjećaje. Sve više mladih upravo preko ovih alata traže i savjete o mentalnom zdravlju, dok u isto vrijeme sve teže ostvaraju komunikaciju u svojoj obitelji, ali i u školi, rekao je dr. Kanižaj u predavanju vjeroučiteljima. Kriza povjerenja i komunikacije traži posve nove pristupe i stavlja u središte procesa odgojno-obrazovne djelatnike, naglasio je predavač te opisao ključne izazove kojima su izloženi mladi dok koriste alate umjetne inteligencije, iznio načine posredovanja vjeroučitelja i naveo smjernice za poticanje povjerenja i komunikacije u odgojno-obrazovnom sustavu. 
Izv. prof. dr. sc. Josip Bošnjaković govorio je o „Emocionalnoj inteligenciji kao putu prema čovječnosti u digitalnom svijetu“ te već u uvodu istaknuo da „iako tehnologija donosi mnoge prednosti, ona ne može zamijeniti ono što je temeljno ljudsko: radost susreta u odnosu dviju živih osoba, sposobnost suosjećanja, empatije i milosrđa. Upravo zato emocionalna inteligencija postaje ključni put očuvanja čovječnosti u digitalnom svijetu“. Uzevši zatim za okosnicu biblijske susrete Isusa sa Samarijankom i uskrslog Krista s dvojicom učenika na putu u Emaus, naglasio je kako oni pokazuju da istinska promjena započinje u susretu koji prepoznaje drugoga u njegovoj dubini i potrebi. „U tim evanđeoskim susretima vidimo primjer istinske emocionalne inteligencije: sposobnost slušanja, razumijevanja i prepoznavanja unutarnjeg stanja druge osobe“, rekao je.
„U digitalnom svijetu umjetna inteligencija može biti koristan alat, ali ona ostaje prije svega respondent, a ne inicijator odnosa. Ona može odgovoriti na postavljeno pitanje, ali ne može spontano prepoznati nečiju bol ili potrebu. Ljubav, naprotiv, ima inicijativu. Kada netko izgubi voljenu osobu, osjeća nutarnji poticaj da izrazi sućut, da se približi i podijeli bol. Takav čin proizlazi iz duboke ljudske sposobnosti suosjećanja koju tehnologija ne može zamijeniti.“ Prof. dr. Bošnjaković istaknuo je zatim da je „ljubav ona koja prepoznaje i potvrđuje vrijednost osobe“ te je podsjetio na misao Viktora Frankla da ljubav vidi u drugoj osobi više od onoga što ona trenutačno jest. Ljubav prepoznaje njezin potencijal, njezinu budućnost i njezinu duboku vrijednost. Upravo ta sposobnost nadilazi svaku tehnologiju jer proizlazi iz ljudskog srca i slobode.
Uslijedile su pedagoške radionice u prostorima OŠ „Vladimira Becića“. Prvu radionicu „Odgoj za srce koje osjeća i ljubi. Emocionalna inteligencija u svjetlu kršćanskih vrijednosti“ su vodile Vesna Hodak, dipl. kateheta i izvrsna savjetnica; Andrijana Petrović, dipl. kateheta i savjetnica u zvanju; Marina Živić, dipl. kateheta i savjetnica u zvanju, Sanja Kopunović Legetin, dipl. teolog i mentorica u zvanju i Jelena Sremac Glibušić, mag. theol. Tijekom radionice istaknuto je kako je emocionalna inteligencija sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i upravljanja vlastitim osjećajima te osjećajima drugih, a u kontekstu vjeroučitelja povezuje se s kršćanskim idealom srca koje je sposobno suosjećati, praštati i graditi odnose u istini i ljubavi te pomaže komunicirati jasno, mirno i bez optuživanja te graditi odnose u duhu evanđelja.
Polazeći od Kurikuluma Katoličkog vjeronauka i navedenih odgojno obrazovnih ishoda i kompetencija, tijekom radionice promišljalo se o važnosti emocionalne inteligencije u vjeronaučnom radu jer vjeroučitelj ne susreće samo znatiželjne poglede djece – susreće cijelu, često krhku unutarnju dinamiku svakog vjeroučenika. Vjeroučitelj koji razumije sebe i svoje reakcije, spremniji je susresti i djetetovu nutrinu, a kada se emocionalna inteligencija spoji s evanđeoskim vrijednostima, nastaje prostor odgoja koji ne oblikuje samo ponašanje, nego i identitet. Srce koje zna što osjeća, razumije što treba i poštuje potrebe drugih, postaje srce koje može istinski ljubiti. A odgoj koji vodi k takvome srcu – odgoj je koji ostavlja trag, istaknuto je vjeroučiteljima. 
Druga radionica nosila je naslov „Vjeroučitelj i algoritmi. Mogućnost primjene umjetne inteligencije u nastavi vjeronauka“, a voditelji su bili: Tihana Petković, dipl. teol. i savjetnica u zvanju; Ivana Dujić, dipl. kateheta i savjetnica u zvanju; Slavka Đukić, dipl. teolog i mentorica u zvanju, Matko Ujvary Cseh, dipl. theol. i Marija Hubak, mag. theol. Radionica je vjeroučiteljima pružila uvid u mogućnosti i odgovornu primjenu umjetne inteligencije u obrazovanju. Naglašeno je da, uz poštovanje etike korištenja – čuvanje dostojanstva osobe, istine i odgovornosti, umjetna inteligencija može biti vrijedan alat u pripremi i izvedbi nastave – s naglaskom da učitelj ostaje ključan – on daje teološki okvir, moralno vodstvo i tumačenje sadržaja.
Vjeroučitelji su upoznati s nizom alata korisnih za vjeronaučnu nastavu – kao što su Notebook LM, Microsoft Copilot, Canva AI, Brisk Teaching te Suno. I sami su imali priliku isprobati neke od alata, izraditi sadržaje za nastavu te podijeliti svoja zapažanja o njihovoj primjeni. Alati su odabrani tako da pripadaju skupini obrazovnih alata usmjerenih na podršku učiteljima, a pritom su besplatno dostupni ili, ako nisu u potpunosti besplatni, njihove besplatne verzije nude dovoljno mogućnosti koje vjeroučitelji mogu učinkovito koristiti u svom radu. Vjeroučitelji su upoznati i s alatima koji im mogu pomoći u prepoznavanju učeničkih radova generiranih umjetnom inteligencijom te kako navesti i označiti korištenje alata umjetne inteligencije u vlastitim prezentacijama i metodičkim pripremama, čime se potiče transparentnost i odgovorna primjena umjetne inteligencije.
Prvi dan Katehetske proljetne škole zaključen je misnim slavljem u osječkoj konkatedrali sv. Petra i Pavla koje je predvodio je predstojnik Nacionalnog katehetskog ureda HBK-a mons. Ivica Pažin. Liturgijsko pjevanje animirao je združeni zbor vjeroučitelja, uz orguljsku pratnju Margarete Bošnjaković.
U homiliji mons. Pažin podsjetio je kako vjeroučitelji na katehetskoj školi razmišljaju o odgovoru na pitanje Tko je čovjek za tebe – a to pitanje postavljeno je fenomenu umjetne inteligencije, pa je i sam propovjednik propitivao umjetnu inteligenciju o tome kakvim je uljem Marija pomazala Isusu noge. „No, nije poanta samo u ulju koje je po sebi dragocjeno i koje prekrasno miriši. U židovskoj tradiciji dragocjeno ulje bilo je sredstvo koje se predavalo s prošlih na sadašnje, sa sadašnjih na buduće generacije i značilo je identitet jedne obitelji, srce jedne obitelji. Marija je prema evanđeoskom izvješću svoje srce, svoju povijest, sadašnjost, budućnost stavila u ruke i tim rukama, srcem svoje obitelji, pomazivala Učiteljeve noge. Otirala ih je bujnom kosom.“
Osvrnuo se zatim na skepsu, ljutnju i gnjev Jude i njegovo pitanje – Zašto se ta pomast nije prodala za trista denara i razdala siromasima? te rekao: „Ta Judina rečenica znak je da čovjek današnjice vrlo često može pobožno misliti loše. Imati jedno na umu, a pred svijetom izgovarati nešto lijepo i plemenito s potpuno drukčijim ciljem. Naravno da je cijela kuća zamirisala, da je Marija mirisala istim mirisom kao i njezin učitelj. Ona koja je dala najdragocjenije od svega – dala je sve. Može li ljubavi biti previše? Ili se s ljubavlju i danas kalkulira, kao što je to računao Juda. Tko poput Marije raskošno rasipa sebe i sve ono što ima, samo taj može shvatiti neshvatljivoga Boga, kojemu će i ta Marijina ljubav biti samo sjena one ljubavi koju će On podnijeti za grijehe čovjeka na križu, u smrti pred čitavim svijetom.“
Zaključujući homiliju mons. Pažin prisutnim je vjeroučiteljima i svim vjernicima rekao: „Zbog toga nam želim da u tjednu koji je pred nama, u znaku ovoga evanđelja – kosom, rukama, srcem diramo patnju naših učenika, naših ljudi – s onim najdragocjenijim što imamo – a to je Onaj koji nas zove da Mu služimo i da ih pomazujemo uljem Božje riječi. Ne razmišljajući koliko nešto košta, koliko se troši, može li nešto ostati od te ljubavi za mene? Ne može. Jer tko se Bogu predaje, cijeli se predaje… Razbijmo vrčeve svoga egoizma, razbijmo vrčeve svoje ljubavi koja se ne može dijeliti na grame, nego samo u potpunosti.“
Program drugoga dana Katehetske škole započeo je molitvom koju su predvodili vjeroučitelji Požeške biskupije Mirta Rilko i Tomislav Ivanišević te združeni zbor vjeroučitelja pod vodstvom Margarete Bošnjaković.
Prvo predavanje drugoga dana na temu „Umjetna inteligencija: zamjena i/ili imitacija odnosa s drugim. Crkva pred etičkim izazovima UI“ održao je izv. prof. dr. sc. Taras Barščevski, koji je tijekom predavanja promišljao o utjecaju umjetne inteligencije na kvalitetu odnosa koji oblikuju svakog pojedinca i njegov rast kao čovjeka stvorena na sliku Božju. „Umjetna inteligencija može imitirati određene oblike komunikacije i relacijske prisutnosti te djelomično funkcionalno zamijeniti neke uloge u ljudskoj svakodnevici, ali ne može postati ‘drugi’ u punom smislu riječi – onaj koji nas ispunja i nadopunjuje jer ne sudjeluje u mojoj slobodi, mojoj odgovornosti i uzajamnosti, u daru osobnog odnosa koji su konstitutivni za čovjeka kao imago Dei“, istaknuo je, među ostalim, prof. Barščevski.
Drugo predavanje „Osnovna škola – cjelodnevna škola. Projekt MZOM-a u eksperimentalnoj provedbi“ održala je teologinja Klaudija Nekić. Istaknula je kako je cjelodnevna osnovna škola reformski program Ministarstva znanosti obrazovanja i mladih kojim se formira novi obrazovni okvir suvremene škole u Republici Hrvatskoj. Od rujna 2023. u 62 osnovne škole započela je provedba Eksperimentalnog programa „Osnovna škola kao cjelodnevna škola – uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“ koji će se provoditi tijekom 4 školske godine u odabranim školama. Nekić je izložila osnovne pojmove, ciljeve i razloge uvođenja ovog modela, kao i njegovu strukturu i organizaciju rada.
Posljednje predavanje „Inovacije u e-Dnevniku“ održao je Leo Trobradović, a vjeroučiteljima je predstavio izmjene koje uključuju uvođenje komunikacijske platforme Informativka, evidenciju prijave ispita i pripadajućih zapisnika, evidenciju završnih radova učenika strukovnih škola, evidenciju školske prehrane te mogućnost filtriranja podataka prema učeniku i datumu unosa u Dnevniku rada stručnih suradnika.
Na kraju je uslijedila evaluacija. „Nastojali smo uz pitanje ‘Tko je čovjek za tebe?’ promisliti o svojoj izvornoj stvorenosti i povezati sve one okolnosti u kojima se nalazimo: relacije učenik – roditelj – suradnici, prostor u kojemu se krećemo svaki dan – svjesni da utjelovljujemo ono sveto, lijepo, istinito i dobro što je cilj našega života ovdje na Zemlji, i po tim područjima doći u nebo“, zaključila je Mlinarić te zahvalila tajnici Nacionalnog katehetskog ureda Hrvatske biskupske konferencije Aniti Vranić i vjeroučiteljima uključenima u logističku podršku organizacije Škole.
