Katehetska ljetna škola za vjeroučitelje u osnovnim školama, izvješće

U organizaciji Nacionalnog katehetskog ureda HBK i Agencije za odgoj i obrazovanje u ponedjeljak, 29. kolovoza započela je Katehetska ljetna škola za vjeroučiteljice i vjeroučitelje u osnovnim školama.

274 vjeroučitelja iz cijele Hrvatske okupilo se u dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu na dvodnevni državni stručni skup na temu „Odgoj učenika – zajednički izazov Crkve i društva“.

Katehetska ljetna škola započela je uvodnom molitvom koju su osmislili i predmolili vjeroučitelji Tina Rožić i Dragan Miličević. U ime organizatora pozdravnim riječima i tematskim uvodom u program Škole sudionicima se obratio prof. dr. sc. Ivica Pažin, predstojnik Nacionalnog katehetskog ureda HBK. Zahvalio se mr. sc. don Josipu Perišu na 23 godine predanog rada i vođenja Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije. Čestitao je i zaželio uspješan rad prof. dr. sc. Jadranki Garmaz, novoj predstojnici Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije. U ime Hrvatske biskupske konferencije nazočnima se obratio mons. Đuro Hranić, đakovačko-osječki nadbiskup i predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju.

Nadbiskup Hranić je potaknuo vjeroučitelje na svjedočenje Riječi u snazi Duha i ustrajnost u odgoju u vjeri mladih kao puta nadilaženja poteškoća s ciljem formiranja mladih i izgradnje budućnosti po Božjem promislu. Zaželio je da Katehetska ljetna škola svojom novinom obnovi ushićenje vjeroučitelja za radosno svjedočenje i poučavanje. Okupljene sudionike pozdravila je i lic. theol. Sabina Marunčić, viša savjetnica za vjeronauk u splitskoj podružnici Agencije za odgoj i obrazovanje. Istaknula je važnost odgoja mladih koji je jedna od najvažnijih zadaća Crkve i društva i u tom kontekstu podsjetila je vjeroučitelje na njihovu ulogu u postizanju navedene zadaće.

U ime domaćina prisutnima se obratio i splitsko-makarski nadbiskup Dražen Kutleša. Nadbiskup Kutleša je istaknuo važnost poznavanje morala kao preduvjeta kreposnog života i odgoja za kreposni život u današnjem svijetu koji gubi osjećaj za grijeh. Potaknuo je vjeroučitelje da odgajaju dobre i svete učenike vlastitim primjerom života jer to je zalog izgradnje bolje budućnosti.

Uslijedio je radni dio s prvim predavanjem koje je pod naslovom „Digitalni savez“ u obrazovanju – znak novoga puta u školstvu? održala dr. sc. Leali Osmančević, asistentica na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu. U svom predavanju istaknula je ključnu važnost odgojno-digitalnog saveza vjeroučitelja s učenikom u proaktivnom nastavnom korištenju svih prednosti koje nove digitalne tehnologije nude. Pojasnila je utjecaje i djelovanje digitalnih tehnologija te važnost razvijanja digitalnih kompetencija za razumijevanje „digitalnoga saveza“ u nastavi vjeronauka, ali i sveobuhvatnog pristupa otvorenosti koja isključuje indiferentnost u digitalnoj eri.

Navela je dominantne razlike između tradicionalnoga i digitalno uvjetovanoga obrazovanja s naglaskom na praktične načine uporabe digitalnih alata i primjere djelovanja u „digitalnom savezu“ za unaprjeđivanje nastavnih procesa. Tehnološkim determinizmom stvorila se tzv. kultura kontroliranja radnji djece uz medije, ali i njihovim korištenjem. Razvila se digitalna kultura unutar koje današnje generacije već imaju djelomično određen tijek djetinjstva i obrazovanja, ali i naznaka ključnih temelja i vrijednosti za zreliju dob. Samim time se povećava odgovornost vjeroučitelja u odgoju za ispravno korištenje medija i digitalnih alata. Uporaba medija i digitalnih alata u nastavi ima za cilj i što ranije usvajanje i poučavanje vještine kritičkoga mišljenja i vrednovanja različitih sadržaja kojima je društvo, s naglaskom na djecu, svakodnevno izloženo. Upravo je vjeronauk jedan od čimbenika razvoja kritički odgovornih učenika s razumijevanjem cjelovitoga medijskoga prikaza društvene stvarnosti, ali i prepoznavanja te razumijevanja i razlikovanja medijski konstruirane stvarnosti, naglasila je dr. Osmančević.

Pri poučavanju, nužno je razumijevanje medijske i informacijske pismenosti kao i transpismenosti kao krovnoga pojma jednom od temeljnih ljudskih prava vezanoga uz razvijanje kompetencija u području kritičkoga vrednovanja informacija i sadržaja od najranije dobi. Medijski korisnici svoje kritičko mišljenje, vrednovanje, zauzimanje stavova i donošenje odluka oko društveno relevantnih tema, temelje i na nastavi vjeronauka – jednoga od temeljnih predmeta za razumijevanje cjelovitosti i sveobuhvatnosti stvarnosti „digitalnoga saveza“ u školstvu te kvalitetne platforme za pretvaranje digitalnih izazova u trajne digitalne prilike, zaključila je dr. Osmančević.

Drugo predavanje pod naslovom „Vjeroučitelj u ‘virtualnom svijetu’: svjedok vjere i/li teološki stručnjak“ održao je prof. dr. sc. Mladen Parlov, dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Na početku svog predavanja podsjetio je na Gospodinov nalog učenicima, svjedocima Uskrslog, da pođu po svem svijetu i učine njegovim učenicima sve narode. Kako bi mogli izvršiti nalog uskrsli Krist im je obećao snagu Duha Svetoga i vlastitu prisutnost u sve dane do svršetka svijeta. Osobitost svjedočanstva vjere koje su pozvani dati vjeroučitelji jest da se njihovo svjedočenje događa u svijetu. Predavač je ukazao na današnju situaciju u svijetu koji je raskršćanjen, sekulariziran i u kojem, kao posljedica odbacivanja transcendencije, prevladava moralni relativizam, a što je posljedično dovelo do sveopće dezorijentiranosti, posebno kod mladih. Mnogobrojni su izazovi na putu svjedočenja vjere poput svjetovne duhovnosti, pretjeranog individualizma, pesimizma i pastoralne tromosti. Kako se u takvom svijetu s tolikim izazovima svjedoči Krista? – upitao je prof. Parlov.

Vjeroučitelji su pozvani svijetu navijestiti Isusa Krista kao najdublji sadržaj onoga čemu se nada svako ljudsko srce, a to je smisao ljudskog života, njegova čežnja za ispunjenjem, za mirom, radošću i ljubavlju. Kršćanstvo nije ljudski put k Bogu, nego Božji put k čovjeku. Krista svjedočiti znači svijetu pružiti poruku o Božjoj ljubavi koja se u Kristu objavila, ukazati na Isusa kao na Boga koji je iz ljubavi prema čovjeku i sam postao savršeni Čovjek. Poruka je to koja u sebi nosi silnu nadu koja može promijeniti ne samo pojedina ljudska srca, nego i cjelokupne društvene odnose. Najvažniji put i sredstvo svjedočanstva je radost koja se rađa iz vjere i iskustva Božje ljubavi koju je sam Bog izlio u naša srca. Vjeroučitelj je kao teološki stručnjak „kvalificirani svjedok Isusa Krista” koji je pozvan biti tražitelj, hodočasnik i sluga Riječi kako bi plodno odgajao mlade u vjeri, istaknuo je prof. Parlov.

Preduvjet za kvalificirano svjedočanstvo nije samo veće znanje o Isusu Kristu, nego ponajprije iskustvo Gospodinove blizine, koju se želi s drugima podijeliti i koju je moguće postići jedino ozbiljnom svakodnevnom molitvom i redovitim sakramentalnim životom. Vjeroučitelj nije poslao sama sebe, već je dionik poslanja kojeg mu povjerava Gospodin preko Crkve. Vjeroučitelj je pozvan povjerene dužnosti vršiti u Kristovu Duhu. Kod pružanja kvalificiranog svjedočanstva vjeroučitelj ne nameće drugima vlastito religiozno iskustvo, nego svjedoči silna djela što mu ih učini Gospodin. Svjedočanstvo koje su pozvani dati vjeroučitelji bit će onoliko plodno i autentično koliko vjeroučitelj stavlja Krista u središte, odnosno onoliko koliko je svjedočanstvo obilježeno crkvenošću, ljubavlju prema Crkvi, zaključio je prof. Parlov. Uslijedila je tematska rasprava na kojoj su predavači odgovarali na brojna pitanja zainteresiranih vjeroučitelja.

Primjere dobre prakse, pod zajedničkim naslovom Zajedničke vrijednosti Crkve i društva: interaktivni prikaz vjeronaučnog sadržaja, predstavile su vjeroučiteljice Marina Šimić i Sanja Pešić te vjeroučitelj Petar Kelvišer.

Vjeroučiteljica Marina Šimić, u sklopu teme 6. razreda „Od ropstva do slobode“, predstavila je nastavnu podtemu „Zlatno tele današnjice“ s ciljem da vjeroučiteljima pokaže kako prepoznati realizaciju afektivnog, odnosno odgojnog ishoda, kako unatoč digitalizaciji sačuvati odnosni nastavni proces i odgojni savez obitelj-škola-župa te kako pomoći učenicima u sustvaranju nastavnog procesa.

Vjeroučiteljica Sanja Pešić, u sklopu teme 8. razreda „Katolička Crkva i kršćanstvo u Hrvata“, predstavila je projektnu nastavu „Stopama vjernih predaka“ koju je provela sa svojim učenicama u Omišu. Istraživačkim radom uz primjenu digitalnih alata učenici su otkrili utjecaj Katoličke Crkve na hrvatsko društvo, kulturu, tradiciju i umjetnost.

Vjeroučitelj Petar Kelvišer, u sklopu podteme 7. razreda o starozavjetnom proroku Amosu, predstavio je radionicu „Korupcija, zlo našeg vremena“ s ciljem da kroz konkretne korelativne primjere i aktivnosti pokaže ulogu učenika kao sudionika i sustvaratelja nastavnog procesa koji je spreman preuzeti ulogu u Crkvi i društvu. Prezentiranim aktivnostima i raznovrsnošću korištenih metoda kao i vještinama koje učenici razvijaju kroz proaktivno sudjelovanje u radionici, a s obzirom na najavu uvođenja predmeta „Kritičko mišljenje“ kao alternative osnovnoškolskom vjeronauku, pokazao je kako i školski vjeronauk može poticati i potiče učenike na razvoj kritičkog mišljenja.

 

Povezane objave

Video lekcije iz katoličkog vjeronauka-novo

anita.vranic

Doktorirala Gordana Barudžija

anita.vranic

Katehetska zimska škola, 10. i 11. siječnja 2019.

nku_admin

„ANTIQUUM MINISTERIUM“, službeni prijevod

anita.vranic

Natjecanje iz vjeronauka, novi vremenik i smjernice

anita.vranic

Katehetska zimska škola, izvješće

anita.vranic