Katehetska proljetna škola, izvješće

U organizaciji Nacionalnog katehetskog ureda Hrvatske biskupske konferencije i Agencije za odgoj i obrazovanje, u četvrtak 21. travnja 2022. održala se Katehetska proljetna škola za vjeroučitelje koji rade u osnovnim školama. Škola je održana na platformi Zoom,

Tema ovogodišnje škole bila je „Jer si dostojan! O prihvaćanju i vrednovanju učenika kao subjekta vjeronaučne nastave“.

Na početku rada, nakon uvodne molitve tj. pjesme „Prvijenci janjeta“ koju je izveo dječji župni zbor Mirjam župe Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije te ujedno i zbor Osnovne škole Matije Petra Katančića iz Valpova pod vodstvom s. Danijele Škoro, sve sudionike pozdravio je predstojnik NKU-a HBK mons. Ivica Pažin, ujedno moderator programa. Pozdravnu riječ uputili su predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić i uime ravnateljice Agencije za odgoj i obrazovanje dr. sc. Dubravke Brezak Stamać, viša savjetnica za vjeronauk pri Agenciji za odgoj i obrazovanje Ankica Mlinarić, dipl. theol.

Pozdravna i uvodna riječ predsjednika Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju

Mons. Hranić na početku se osvrnuo na sliku Krik Edvarda Muncha. Istaknuo je da „se u kriku jednoga čovjeka mogu nazrijeti svi krici čovječanstva“. No, „Bogu smijemo zahvaliti što se krik Velikoga petka, koliko god on i danas bio glasan, povlači pred još snažnijim Aleluja! Krist je uskrsnuo! Doista je uskrsnuo!“, nastavio je.

Nadbiskup je vjeroučiteljima poručio da su dvanaest susreta uskrsloga Krista sa ženama, s apostolima i učenicima, najljepše ljubavne pripovijesti, pune nježnosti, koje upućuju na pravi smisao Kristova, ali i njihovog poslanja.

U tom smislu citirao je duhovnu oporuku sv. Ivana XXIII.: „Više nego ikada, svakako više nego u posljednjih nekoliko stoljeća, danas smo pozvani služiti ljudima kao takvima, i ne samo katolicima. Pozvani smo braniti dostojanstvo osobe i ne samo one, koja živi u krilu naše Katoličke Crkve.“

Pozvao je vjeroučitelje da to primijene u radu s učenicima, posebice u vrednovanju. „Neka preduvjet tomu bude nježna ljubav, puna kulture susreta, koja počiva na poštovanju dostojanstva učenika, a ne samo na njegovim mogućnostima“, dodao je.

Mons. Hranić na kraju je, osvrnuvši se na današnje vrijeme, poručio da Vjeronauk, a po njemu najprije vjeroučitelji, danas ima “uzvišenu zadaću biti odvjetnik dostojanstva svake ljudske osobe i branitelj života učenika, jer je toga dostojan!“

Viša savjetnica Ankica Mlinarić je, pozdravivši sudionike i poželjevši im uspješan rad, najavila program škole koji je podijeljen u tri dijela. U prvom dijelu akademska predavanja imaju doc. dr. fra Darko Tepert, mr. sc. vlč. Krunoslav Siroglavić i s. Mirjam Gadža, dipl. pedagoginja.

Doc. dr. Tepert održao je predavanje Biblija i dostojanstvo malenih. Kazao je da se u Bibliji možda ne mogu tako lako naći tekstovi koji bi govorili o dostojanstvu djeteta, pogotovo u Starom zavjetu. Međutim, mogu se naći tekstovi koji govore o važnosti djece, prije svega u obitelji, ali i u društvu, o važnosti obveze koju imaju roditelji i stariji kod poučavanja djece, što je prisutno i u zakonskim tekstovima, a o njemu se može govoriti i u kontekstu dostojanstva svih onih koji su na neki način maleni.

Fra Darko je rekao kako su u starozavjetnim zakonskim tekstovima prisutni maleni koje Bog na osobiti način štiti: siročad, udovice, stranci. Za tu skupinu ljudi, koji se ne mogu sami brinuti o sebi ili koji ne mogu sami za sebe naći neku zaštitu, brine se Bog. Tu se može smjestiti i dostojanstvo malenih općenito pa i dostojanstvo djece.

Predavač je potom izložio da se zatim osobito u NZ-u govori o malenima. Isus te malene stavlja i svojim učenicima kao uzor vjere i pouzdanja te ih postavlja za primjer koji treba nasljedovati. U Novom zavjetu su maleni ti prema kojima se treba odnositi s poštovanjem te prepoznati njihovo dostojanstvo. Bog se stavlja u zaštitu malenih. Bog je taj koji je njihova konačna zaštita, što znači povrijediti jednoga od njih ujedno je povrijediti i Boga direktno.

Osim toga, dostojanstvo malenih, dostojanstvo učenika u školi također se može izvući iz prvog biblijskog teksta jer je svaki čovjek stvoren na sliku Božju. Tako je i svaki učenik stvoren na sliku Božju, a to sa sobom povlači obvezu poštovanja njegovog dostojanstva, istaknuo je doc. dr. Tepert.

Mr. sc. Siroglavić održao je predavanje Vjeroučenik kao misterij i glina u Božjim rukama. Teološko-antropološko promišljanje o važnosti duhovnog odgoja u vjeronaučnoj nastavi. „Katolički vjeronauk nije samo puko posredovanje informacija i znanja, nego obuhvaća učenika u njegovoj osobnosti. Isto tako, vjeronauk kao nastavni predmet ne smije zaboraviti da su u središtu vjerskog odgoja učenici koji su proživjeli različite životne prilike i koji imaju svoje realne mogućnosti, potrebe i interese“, ustvrdio je.

„Zanimljiva je činjenica da sve veći broj zemalja u Europi reformira svoje odgojno-obrazovne sustave s povećanim interesom za etičku i moralnu perspektivu odgoja. Vjeronauk je u tom smislu na svom terenu, jer shvaća općenito školu kao mjesto pomoći razvoju pojedinca u njegovu samoostvarenju“, dodao je.

Potom je razložio o čemu ovisi koliko će netko biti otvoren vrijednostima prema tri dimenzije: nadnaravnim vrijednostima, naravnim vrijednostima i miješanim vrijednostima. Kao ključno, izdvojio je pitanje: Moraju li se borbe, pitanja i nemiri unutar učenika-misterija maknuti kako bi osoba postala otvorena za Boga i cjelovito se izgradila?

„Vjeronauk bi učeniku trebao pomoći shvatiti ono što vjeroučitelj treba prvi shvatiti: samoća i komunikacija nisu nikada samo oprečne, jer prava samoća i prava komunikacija jesu autentične kada se međusobno hrane. Prava samoća je zajedništvo, a pravo zajedništvo nalazi se u samoći. Zaključujemo da nitko nije temeljno nepristupačan, nego se eventualna nepristupačnost razvila i postala je obrambenim mehanizmom iz nekog razloga“, rekao je između ostaloga predavač.

Zaključio je da vjeroučitelj ne može dati ono što sam nema. „Duhovni odgoj i općenito katoličko obrazovanje kroz vjeronauk cilja k obrazovanju srca, a ne samo informiranju glave. Vjeroučitelj uvijek treba razumjeti da temeljni cilj pastorala s mladima jest humanizacija, a Katolička Crkva može itekako ponuditi model humanosti u punini – Isusa Krista. On je taj koji otkriva čovjeka njemu samome, koji najbolje zna sve čovjekove težnje i koji jedini i može u potpunosti razumjeti misterij kojega je sam sazdao – čovjeka“, poručio je mr. sc. Siroglavić.

Vjeroučenik kao misterij i glina u Božjim rukama

S. Mirjam održala je predavanje Vjeroučenik kao subjekt nastavnog procesa – pogled jednog pedagoga. „Jedna od pokretačkih osnova reforme obrazovanja, koja traje više godina, jest kako nastavu učiniti za učenike mnogo zanimljivijom, ‚važnom za život‘, za stjecanje životnih kompetencija; kako animirati učenika da on bude ‚partner‘ u školi – nositelj školskih aktivnosti a ne samo pasivni primatelj određenih informacija i sadržaja“, rekla je na početku.

„O ulozi učenika i nastavnika /vjeroučitelja u novom sustavu govorilo se s raznih aspekata i na svim razinama u okviru stručnog usavršavanja vjeroučitelja. Ne sumnjam da je mnogo onoga što se ponudilo i na što se ukazalo kao prioritet u spomenutim promjenama poprilično zaživjelo u praksi i time podiglo kvalitetu nastave vjeronauka. Međutim, pozvani smo neprestano preispitivati vlastiti rad i težiti uvijek višemu – boljemu“, ustvrdila je predavačica.

Vjeroučenik kao subjekt nastavnog procesa

U prvom djelu izlaganja podsjetila je na temeljne vrijednosti nastave usmjerene na učenika te didaktičke strategije nastave. U drugom dijelu govorila je više o učeniku u središtu nastave te ulozi i doprinosu nastavnika vjeroučitelja u takvoj nastavi.

U drugom dijelu programa uslijedila su stručna izlaganja:

Temeljni dokumenti u postupcima procesa vrednovanja Ankice Mlinarić, dipl. theol., Kurikulum, rubrike i planiranje vrednovanja – kako si olakšati? Tihane Petković, dipl. theol., i Što i kako vrednujemo? Elementi vrednovanja i oblikovanje bilješki u e-dnevniku Ane Volf, dipl. theol., praćena interaktivnim radom.

Poveznica za materijale s 2. dijela skupa

https://wke.lt/w/s/xhnQZq

 

 

 

Treći dio bio je rezerviran za primjere dobre prakse na temu  Koliko nam je vrijedan vjeronauk?  te je prikazan kao Videomozaik s primjerima iz prakse i sudionicima školskog sustava

Poveznica za materijale s 3. dijela skupa

https://youtu.be/DDy9JB8rAsk

Nakon Videomozaika dani su zaključni osvrti te je provedeno vrednovanje.

 

 

Ovogodišnju Katehetsku proljetnu školu u organizaciji Nacionalnog katehetskog ureda Hrvatske biskupske konferencije osmislila je viša savjetnica za vjeronauk pri Agenciji za odgoj i obrazovanje Ankica Mlinarić, dipl. theol., u suradnji s Organizacijskim odborom, a program je moderirao predstojnik NKU-a HBK mons. Ivica Pažin.

 

 

 

Povezane objave

Katehetska zimska škola

anita.vranic

Radni tekst dokumenta HBK „Da vaša radost bude potpuna (Iv 15,11). Kateheza i rast u vjeri u današnjim okolnostima“;

nku_admin

Poruka predsjednika Vijeća za katehizaciju i novu evangelizaciju 2021./2022.

anita.vranic

Državni stručni skup za vjeroučitelje voditelje ŽSV, mentore i savjetnike

anita.vranic

Građa za natjecanje iz vjeronauka u školskoj godini 2021./2022.

anita.vranic

Državno natjecanje iz vjeronauka, rezultati 2019./2020.

anita.vranic