Katehetska ljetna škola za srednjoškolske vjeroučitelje, Zagreb

Katehetska ljetna škola za vjeroučiteljice i vjeroučitelje srednjih škola
Zagreb, 22. – 23. kolovoza 2019.

Katehetska ljetna škola za vjeroučitelje u srednjim školama na temu Učenje vjere u susretu sa stvarnošću, održana je 22. i 23. kolovoza 2019. godine u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu, Zagreb, u organizaciji Nacionalnog katehetskog ureda Hrvatske biskupske konferencije i Agencije za odgoj i obrazovanje. Na Školi je sudjelovalo oko 140 srednjoškolskih vjeroučitelja iz cijele Hrvatske.

Na otvorenju ljetne škole prigodnim se riječima obratio predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić koji je istaknuo kako će se na dvodnevnoj katehetskoj školi promišljati o stvarnosti iz područja filozofije, teologije i komunikologije.

“Vjeronauk u školi se trudi, s obzirom na svoju svrhu i ciljeve, pridonijeti istinom o stvarnosti čitavom odgoju i obrazovanju, ali i rastu i razvoju pojedinca. Teološki bi bilo najjednostavnije, možda čak i najistinitije, reći zajedno s Tomom Akvinski: ‘Bog je stvarnost svih stvarnosti.’

No, upravo nas Toma, među mnogim drugim teolozima, upozorava na različite putove susreta s Bogom, odnosno na različite načine učenja vjere u susretu sa stvarnošću. Pa kad tome još pridodamo i stvarnost ‘nevidljivih gradova’, kako će virtualnu stvarnost nazvati papa Franjo, stvarnost u kojoj sve više ne samo da borave nego i žive naši učenici i mladi i koja je i sama stvarnost (neovisno o tome što je virtualna), postajemo svjesni važnosti ove teme te dijaloga, koji nam se nužno nameće kao sredstvo zajedničkoga traženja odgovora na istinu o stvarnosti”, istaknuo je nadbiskup Hranić.

“Pred nama je ove godine i službeni početak jednoga novoga puta učenja i poučavanja – tzv. frontalna nastava – kao korak u proces ‘Škole za život’ o kojemu se, pogotovo posljednjih mjeseci, intenzivno razmišljalo i govorilo”, poručio je nadbiskup Hranić, govoreći o “kurikularnoj reformi”. Prema nadbiskupovim riječima, vjeronauk je u tom smislu dao svoj doprinos.

“Vjeronauk, koji se očigledno, često mora i boriti za svoje mjesto u ovoj stvarnosti, ne želi samo tumačiti stvarnost, još je manje promatrati kao posljednju priliku za život, kako će reći Nietcshe, nego želi sačuvati i onaj dio u mladome čovjeku, zasađenom negdje duboko u svakom od nas, a koji nas poziva da se toj stvarnosti divimo.”

Izaslanik zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića doc. dr. sc. Denis Barić istaknuo je važnost usavršavanja (vjero)učitelja u čemu im pomažu Katehetske škole. “Teme škola su uvijek aktualne, a tema ove katehetske škole govori o pologu vjere i učenju vjere. Želim svima vama da otkrijete obilježja stvarnosti i načine na koji ćete toj stvarnosti pristupiti , ali i načine na koji ćete učenicima progovoriti o kršćanskim vrijednostima”, istaknuo je.

Prisutnima se obratila i nova ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje dr. sc. Dubravka Brezak Stamać. “Mišljenja sam da su ove vaše ljetne škole, koje je Agencija od svog osnutka vrlo rado podržavala, kontinuitet koji se sigurno neće prekinuti niti s novim ustrojem reformskih zahvata koji se nazivaju ‘Škola za život’, ali nisu cjelovita kurikulna reforma”, pojasnila je dr. Brezak Stamać, ujedno, zaključujući da će ključ početka reforme, koji dolazi, biti isključivo učitelj, profesor i nastavnik.

“A sve ono što ćemo dobiti u razredima, a to je prvenstveno izrazito snažna digitalizacija nastave, odnosno susret s modernim dobom, to je manje važno. I ja dolazim iz škole, pa znam kad stanete pred razred, onda ste vi sami s njima. I ono što i kako predajete bit će ključ, a sve ostalo će biti samo ključ”, nadodala je.

Doc. dr. sc. Saša Horvat s Teologije u Rijeci svojim predavanjem “Bog i zbilja: filozofsko promišljanje” uveo je vjeroučitelje u slojevitost filozofske misli o Bogu i zbilji. U predavanju se dotaknuo mnogih tema koje se pojavljuju u katoličkom vjeronauku u srednjim školama, od stvaranja svijeta, preko tema iz područja etike do filozofskih argumenata o Božjem postojanju kao i novih pitanja koja izaziva suvremeni tehnološki razvoj. U svom se predavanju dotaknuo njemačkog filozofa Martina Heideggera koji je rekao: “Tehnika, dakle, nije samo sredstvo. Tehnika je novi način otkrivanja.”

“Danas se razvija drugi tip filozofije, i to filozofije tehnologije. Zastupnik te filozofije je Peter-Paul Verbeek čija je misao: ‘Tehnologija posreduje naše odnose sa svijetom, ali i način kako vidimo/čujemo/domišljamo svijet i kako je svijet tu za nas.’ Način otkrivanja tehnike koju pokreće volja za moći, novi je način otkrivanja ljudskog mišljenja.”

Predavanje pod nazivom “Filozofija obrazovanja u misli Johna Henryja Newmana” održao je izv. prof. dr. sc. Šimo Šokčević s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu i Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku te je na taj način usmjerio pozornost prema kršćanskom promišljanju o odnosu vjere i obrazovanja, naravi i svrhe učenja kao sredstva razvoja čovjeka i ljudske zajednice.

“Najvažnija mi se čini sintagma ‘krug znanja’ koju Newman koristi. To znači da su sve znanosti međusobne povezane, a Newman smatra da je teologija arhitektonska znanost. Čini mi se vjeronauk upravo ima tu ulogu u obrazovanju. Kao što teologija kao arhitektonska znanost povezuje sve znanosti, tako bi i vjeronauk trebao povezati druge predmete tako da im služi. U kom smislu?

Pa vjeronauk vodi učenike prema vječnim objavljenim istinama. U tom smislu je važan predmet i jamstvo je slobodnog obrazovanja. Taj segment čini mi se jako važan. Jedina istinska reforma obrazovnog sustava je kad se početkom 1990-ih vjeronauk vratio u školski sustav”, naglasio je dr. sc. Šokčević.

U popodnevnim satima odvijale su se pedagoške radionice u skupinama. Vjeroučitelji su radili na kurikulskom pristupu planiranju, učenju i poučavanju (Krešimir Biršić, i Ivan Mikolić), predstavljen im je novi vjeronaučni udžbenik za prvi razred srednjih škola i načini kako se njime služiti (Nada Babić, Mihovil Kurkut, Marin Periš, Mirjana Vučica i Dušan Vuletić) te su promišljali o kreativnosti učenika putem projekata (Renata Ozorlić Dominić i Boris Vampula).

Drugi dan Katehetske ljetne škole započeo je Euharistijskom slavljem koje je predvodio mons. dr. sc. Đuro Hranić, nadbiskup đakovačko-osječki.

U radni dio drugoga dana, predavanjem Stvarnost odgoja i obrazovanja u globalizacijskim uvjetima, sudionike je uvela prof. dr. sc. Sofija Vrcelj s Filozofskog fakulteta u Rijeci. Prof. Vrcelj je istaknula kako u  „graničnim“ razdobljima, u kojima nestaju određene vrijednosti i nastaju nove, u odgoju i obrazovanju traži se  odgovor na pitanje  koja je konstanta ljudskog postojanja i kakva treba biti stvarnost odgojno-obrazovnih procesa. Ti procesi koji nisu politički, ideološki i kulturološki neutralni mijenjali su se u skladu s različitim referentnim točkama  koje su ponekad bile nacionalno određene a ponekad globalno posebice u dinamičnim globalizacijskim procesima kakvi su danas. Odgoj i obrazovanje kao višeznačne kategorije dopuštaju različite reinterpretacije pa ih je moguće odrediti kao nastojanje da se postane ono što se postati može.

Drugo predavanje na temu Učenje kao dekonstruiranje stvarnosti u susretu s digitalnim medijima izložila je doc. dr. sc. Nevenka Maras s Učiteljskog fakulteta Zagrebu. Dr. Maras naglasila je kako su digitalni mediji sveprisutni u životima učenika, zbog čega se način učenja, razmišljanja i ponašanja mijenja u skladu s promjenama koje se, zahvaljujući plastičnosti mozga, događaju oko njih. Neformalno okruženje u kojemu učenici uče (gledanje televizije, igranje video igara, provođenje sati i sati na Internetu) utječu na promjenu kognitivnih sposobnosti. Primjerice, specijalizirane mreže mozga pomoću kojih se pažnja dijeli na više zadaća, šire se i jačaju, dok one koje se inače rabe za dubinsko čitanje i razmišljanje, slabe. U pokušaju dekonstruiranja stvarnosti u susretu s digitalnim medijima, nailazimo se na različita mišljenja znanstvenika o upotrebi istih, no učiteljima, nit vodilja trebaju biti znanstvene spoznaje o konstruktivističkom učenju kao i rezultati neuroznanstvenih istraživanja mozga. Navedene spoznaje ukazuju na važnost aktivnosti učenika, društvenih interakcija, pozitivnih emocija, poticajne okoline učenja, individualnog i socijalnog konstruiranja vlastitog znanja, tjelesnog kretanja, refleksije i praktičnosti u procesima učenja i nastave. Kada učitelji implementiraju konstruktivističke i neuroznanstvene spoznaje u vlastite didaktičke aranžmane, tada govorimo o učenju rješavanjem problema, učenju istraživanjem, učenju koje je usmjereno na djelovanje, učenju igrom te suradničkom i projektnom učenju. Ovakvim pristupom se naglašava proces učenja – aktivnog učenja, a ne poučavanja, što je ujedno najvažniji zahtjev koji se stavlja pred učitelje.

Nakon trećeg kruga pedagoških radionica Katehetska škola završila je zaključcima i novostima vezanim uz rad vjeroučitelja u srednjim školama.

Povezane objave

Katehetska zimska škola, 10. i 11. siječnja 2019.

nku_admin

Katehetska zimska škola, program

anita.vranic

Natjecanje iz vjeronauka – vjeronaučna olimpijada 2020.

anita.vranic

Katehetska zimska škola za vjeroučitelje osnovnih škola 2017

nku_admin

Katehetska škola za vjeroučitelje u posebnim uvjetima odgoja i obrazovanja

anita.vranic

Komunikacija i milosrđe

nku_admin