CIKLUS KATEHEZÂ – JUBILEJ 2025.
Isus Krist naša nada
IV. Uskrsnuće Kristovo i izazovi suvremenoga svijeta
4. Pashalna duhovnost nadahnjuje bratstvo.
„Ljubite jedni druge kao što sam ja vas ljubio“ (usp. Iv 15,12)
Draga braćo i sestre, dobar dan i dobro došli!
Vjerovati u smrt i uskrsnuće Kristovo te živjeti pashalnu duhovnost ulijeva nadu u život i potiče nas da ulažemo u dobro. Posebno nam pomaže da ljubimo i jačamo bratstvo, koje je nesumnjivo jedan od velikih izazova suvremenog čovječanstva, kako je jasno prepoznao papa Franjo.
Bratstvo izvire iz duboko ljudske činjenice. Sposobni smo za odnose i, ako to želimo, znamo graditi autentične veze među sobom. Bez odnosa koji nas podupiru i obogaćuju od samog početka našeg života, ne bismo mogli preživjeti, rasti, učiti. Ti su odnosi mnogostruki, različiti po obliku i dubini. Ali sigurno je da se naša ljudskost najpotpunije ostvaruje kada jesmo i živimo zajedno, kada uspijevamo doživjeti istinske, a ne formalne odnose s osobama koje su nam blizu. Ako se zatvorimo u sebe, riskiramo da obolimo od samoće, pa i od narcizma koji druge promatra samo kroz vlastiti interes. Drugi tada postaje netko od koga uzimamo, a nikada nismo istinski spremni dati, darovati se.
Dobro znamo da ni danas bratstvo nije nešto samo po sebi razumljivo niti neposredno. Mnogi sukobi, brojne ratne situacije širom svijeta, društvene napetosti i osjećaji mržnje, čini se, svjedoče suprotno. Ipak, bratstvo nije tek lijep, ali neostvariv san, nije tek želja nekolicine naivnih idealista. No, da bismo nadvladali sjene koje ga ugrožavaju, potrebno je vratiti se izvorima i crpiti svjetlo i snagu od Onoga koji nas jedini oslobađa otrova neprijateljstva.
Riječ „brat“ potječe od vrlo drevnog korijena koji znači brinuti se, imati na srcu, podupirati i pomagati. Kada se primijeni na svaku ljudsku osobu, postaje poziv i poticaj. Često mislimo da se pojam brata ili sestre odnosi samo na krvno srodstvo, na pripadnost istoj obitelji. No, dobro znamo koliko neslaganja, raskola, pa i mržnje može razoriti odnose čak i među rodbinom, a ne samo među strancima.
To pokazuje koliko je danas, više nego ikad, potrebno ponovno promisliti o pozdravu kojim se sveti Franjo Asiški obraćao svima, bez obzira na njihovo geografsko, kulturno, vjersko ili doktrinarno podrijetlo: omnes fratres – „svi braća“, bio je inkluzivan način kojim je sveti Franjo stavljao sve ljude na istu razinu, jer ih je prepoznavao u zajedničkoj sudbini dostojanstva, dijaloga, prihvaćanja i spasenja. Papa Franjo ponovno je oživio taj pristup Siromaška iz Asiza, ističući njegovu suvremenost nakon osam stoljeća u enciklici Fratelli tutti.
Ono svi, koje je za svetog Franju značilo otvoren znak univerzalnog bratstva, izražava bitnu crtu kršćanstva koje je od samih početaka navještaj Radosne vijesti namijenjene spasenju svih ljudi, nikada u isključivom ili privatnom obliku. To se bratstvo temelji na Isusovoj zapovijedi koja je nova jer ju je On sam ostvario – kao obilno ispunjenje volje Očeve: zahvaljujući Njemu, koji nas je ljubio i dao samoga sebe za nas, i mi možemo ljubiti i darovati život za druge, kao djeca istoga Oca i istinska braća i sestre u Isusu Kristu.
Isus nas je ljubio do kraja, kaže Evanđelje po Ivanu (usp. 13,1). Kada se već približava muka, Učitelj dobro zna da se Njegovo zemaljsko vrijeme privodi kraju. Boji se onoga što dolazi, proživljava najstrašniju patnju i napuštenost. Njegovo uskrsnuće trećega dana početak je nove povijesti. Učenici postaju potpuno braća – nakon tolikog vremena provedenog zajedno – ne samo kada proživljavaju bol Isusove smrti, nego osobito kada ga prepoznaju kao Uskrsloga, kada primaju dar Duha i postaju njegovi svjedoci.
Braća i sestre podupiru se međusobno u kušnjama, ne okreću leđa onima koji su u potrebi: plaču i raduju se zajedno, u djelatnoj perspektivi jedinstva, povjerenja i uzajamnog oslonca. To je dinamika koju nam sam Isus predaje: „Ljubite jedni druge kao što sam ja vas ljubio“ (usp. Iv 15,12).
Bratstvo i sestrinstvo koje nam daruje Krist, koji je umro i uskrsnuo, oslobađa nas negativne logike sebičnosti, podjela i nadmoći te nas vraća našem izvornom pozivu – u ime ljubavi i nade koje se svakoga dana obnavljaju. Uskrsli nam je pokazao put kojim treba ići s Njim, da bismo se osjećali i bili doista „svi braća i sestre“ („fratelli tutti“).
* * *
Srdačno pozdravljam vjernike francuskoga jezika, osobito hodočasnike iz biskupije Lomé u Togu, iz Belgije i Francuske, posebice one iz Metza, Martinika i Tarascona. Braćo i sestre, molimo za dar Duha Svetoga kako bi nas bratstvo i sestrinstvo, koje nam je darovao Krist raspeti i uskrsnuli, oslobodilo negativnih logika sebičnosti, podjela i nasilja te nas vratilo našem izvornom pozivu – u ime ljubavi i nade koje se svakoga dana obnavljaju. Bog vas blagoslovio!
Dragi hodočasnici njemačkog jezika, u mjesecu studenome posebno molimo za naše drage pokojne. Uskrsli Gospodin podario im vječni pokoj i primio ih u svoje Kraljevstvo svjetla i mira.
Upućujem svoj srdačan pozdrav osobama kineskoga jezika. Draga braćo i sestre, budite hrabri svjedoci ljubavi prema Bogu i bližnjemu. Svima moj blagoslov!
Dragi hodočasnici portugalskoga jezika, dobro došli! Uskrsli Gospodin poziva nas da sanjamo bratstvo i sestrinstvo kroz geste, riječi i konkretna djela. To je dar života koji uključuje trajno nadmetanje u uzajamnom poštovanju i brizi jednih za druge. Bog vas blagoslovio!
Pozdravljam vjernike arapskoga jezika. Isus Krist nas poziva živjeti bratstvo utemeljeno na istinskoj ljubavi, kako bismo bili oslobođeni svake mržnje i zlobe. Gospodin vas sve blagoslovio i uvijek čuvao od svakoga zla!
Srdačno pozdravljam Poljake. Jučer smo se spomenuli završetka „beskorisnog pokolja“ Prvoga svjetskog rata, nakon kojeg je mnogim narodima, pa i vašem, zasjala zora neovisnosti. Zahvalni smo Bogu za dar mira, o kojega – kako kaže sveti Augustin – „nema ničeg boljeg“. Čuvajmo taj mir srcem ukorijenjenim u evanđelju, u duhu bratstva, sestrinstva i ljubavi prema domovini. Svima moj blagoslov!
Pozdravljam hrvatske hodočasnike, osobito one iz Gospićko-senjske biskupije, zajedno s njihovim biskupom, mons. Markom Medom. Dragi prijatelji, povodom dvadeset i pete obljetnice osnutka vaše biskupije došli ste kao hodočasnici nade na grob apostola Petra da potvrdite svoju vjeru i, kao mlada biskupijska zajednica, obnovite kršćansku ljubav. Dok zahvaljujete Gospodinu za sve primljene darove, ne zaboravite da je najveći dar koji možemo ponuditi – vjera življena u brizi za bližnjega. Neka vaš hod prati zagovor Djevice Marije, Majke Crkve. Jamčim vam svoju duhovnu blizinu i od srca blagoslivljam vas i vaše obitelji. Hvaljen Isus i Marija!
Prošle je subote u Kochiju, u indijskoj saveznoj državi Kerala, blaženom proglašena Majka Eliswa Vakayil, koja je živjela u 19. stoljeću i osnovala Treći red bosonogih karmelićanki Terezijanki. Njezina hrabra zauzetost za oslobođenje najsiromašnijih djevojaka izvor je nadahnuća za sve koji se, u Crkvi i društvu, zalažu za dostojanstvo žene.
Upućujem srdačnu dobrodošlicu vjernicima talijanskoga jezika, osobito pozdravljam vjernike nadbiskupije Crotone-Santa Severina s nadbiskupom mons. Albertom Torrianijem te one iz biskupije Bergamo. Draga braćo i sestre, vaš posjet Gradu apostola Petra i Pavla neka u vama učvrsti vjeru u Otkupitelja, kako biste bili sve autentičniji i vjerodostojniji svjedoci njegova evanđelja – u obitelji, na poslu i u svim područjima društva.
S ljubavlju pozdravljam župne skupine, osobito one iz Minoria, Sant’Elpidia a Mare, Ricciona i Livizzana; također pozdravljam nove trajne đakone milanske biskupije, učenike iz Luga di Romagna, Instituta Sacro Cuore u Firenci i Instituta Antonio Gianelli u Rimu.
Na kraju pozdravljam mlade, bolesne osobe i novovjenčane supružnike. Današnja liturgija spominje biskupa svetoga Jozafata, mučenika zbog njegova neumornog gorljivog zauzimanja za jedinstvo Crkve. Ohrabrujem svakoga da bude svjestan darova milosti koje je primio, kako bi ih stavio u službu zajednice. Svima moj blagoslov!