ZAGREB: Održan treći pastoralno-katehetski kolokvij za svećenike

Tražiti mlade i vratiti se s njima

Tomislav Šovagović

»Još jučer smo znali govoriti da u mladim kršćanima postoji proročka moć, a danas sve više primjećujemo da Bog kojega mi naviještamo nije onaj kojega oni prepoznaju«, upozorio je biskup Gorski.

Kako zadržati mlade vjernike i nakon sakramenta krizme, koje su poteškoće u nutarnjem dijalogu Crkve i mladih, što je potrebno u kontekstu nove evangelizacije promijeniti - te su teme bile okosnica trećega pastoralno-katehetskoga kolokvija za svećenike koji je pod naslovom »Od potvrde vjere prema inicijaciji u župnu zajednicu« održan 24. i 25. veljače u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu, u organizaciji Vijeća za kler, Vijeća za katehizaciju i Odbora za mlade Hrvatske biskupske konferencije.

Nakon molitve srednjeg časa u pozdravnoj riječi predsjednik Vijeća HBK-a za katehizaciju đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić napomenuo je kako su katehetske priprave na sakramente potvrde i euharistije stvarnost, život i vjera »toka rijeke« konkretne župne zajednice. »Koliko god je dobro da su, sukladno nekim pastoralnim modelima, u taj proces uključene obitelji ili donekle vjeronauk u školi, ipak se ne smije prestati naglašavati da je izvorno mjesto katehetskih nastojanja Crkve prije svega župna zajednica te iskustvo vjere i molitve unutar župne zajednice«, poručio je mons. Hranić, pozivajući svećenike da prihvate kolokvij kao jednu od ponuda na putu sazrijevanja i rasta u, prema riječima pape u miru Benedikta XVI., dobre, svete i solidno obrazovane svećenike.

Uvodeći u rad kolokvija, predsjednik Vijeća HBK-a za kler bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak naveo je i kako se u obrazovnim programima nastoji zaobići i maknuti obitelj iz procesa donošenja vrijednosnih sudova. Naveo je i učestali vapaj nove evangelizacije i novoga izričaja, žara kojemu ona teži. »Svi osjećamo realnu opasnost, kao što se to često događa u životu Crkve, da pojam nove evangelizacije postane apstraktnom formulacijom kojom ćemo vješto prekrivati svoje neuspjehe, ili svoju tromost, nezainteresiranost... Kako se to ne bi dogodilo, potrebno je taj pojam uvijek sadržajno tumačiti, ali još više ispunjavati ga sadržajem«, zaključio je biskup Huzjak.

Pastoralno-katehetski kolokvij za svećenikePastoralno-katehetski kolokvij za svećenikePastoralno-katehetski kolokvij za svećenikePastoralno-katehetski kolokvij za svećenikePastoralno-katehetski kolokvij za svećenike

Crkva pozvana osnažiti izričaj, način i žar

U prvom je predavanju o identitetu mladih u Republici Hrvatskoj govorio dr. Božo Skoko, iznoseći među ostalim niz zabrinjavajućih podataka o 20 posto mladih hrvatskih građana na rubu siromaštva, 115 tisuća nezaposlenih mladih, čak 40 posto između 20. i 35. godine. Dotaknuo se i 100 tisuća hrvatskih građana koji su u posljednje četiri godine napustili zemlju; 29,4 posto migracijska je stopa visokoobrazovanih građana u Hrvatskoj, a 75 - 85 posto mladih, prema pojedinim podatcima, želi napustiti Hrvatsku. Izneseni su i podatci istraživanja »Mladi u vremenu krize«, s naglaskom na povjerenje mladih u institucije - povjerenje u članove obitelji je 87 posto, a ono u vjerske vođe 17 posto.

»Nova evangelizacija u kontekstu pastorala sakramenta potvrde« bio je naslov izlaganja dr. Milana Šimunovića, koji je ustvrdio kako se događa »blokada glede ponude vjere« i puhanje vjetrova agresivnoga sekularizma koji ruše sve ono što nema čvrste temelje. U praksi nove evangelizacije Crkva je pozvana pastoralno osnažiti svoj izričaj, način i žar, dodao je. Za smjernice pastorala s mladima naveo je važnost prenošenja iskustva vjere, kreativne kateheze, povremene, a ne redovite susrete nakon sakramenta potvrde s naglaskom na ovladavanje životom, kao i postupno uključivanje mladih u katehezu zajednice. Pozvao je dr. Šimunović na promjenu mentaliteta i snažniju inicijativu župnika, jačanje »biblijskog kruga« i vjeronaučnog dijela bez kojega nema župnoga zajedništva. Na kraju prvog dana kolokvija euharistijsko je slavlje u kapeli Presvetog Srca Isusova Nadbiskupijskoga bogoslovnog sjemeništa predvodio nadbiskup Hranić, a glazbeno pratio zbor mladih »Izvor« župe sv. Josipa s Trešnjevke.

Drugi dan kolokvija, utorak 25. veljače, otvoren je predavanjem »Mistagoški aspekti rada nakon sakramenta potvrde« koje je održao pastoralni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije dr. Nediljko Ančić. Govorio je o društvenom i crkvenom kontekstu suvremenoga doba, pokušajima Crkve da na izazove odgovori pozivom na novu evangelizaciju te mistagoškim aspektom pastoralnoga rada, ne samo s krizmanicima, već i drugim vjernicima. Dr. Ančić je zaključio kako je nužno u pastoralnom radu dati više prostora mistagoškom aspektu, osnažiti vezu pastoralnih i dijecezanskih struktura, usredotočiti se na srž evanđelja u novoj evangelizaciji te postići jaču suradnju kršćanske obitelji, župne zajednice i župnika i(li) kateheta.

»Ne bojmo se promjena forme«

Predsjednik Odbora Hrvatske biskupske konferencije za mlade, pomoćni biskup zagrebački Mijo Gorski u sintezi je napomenuo kako se kolokvijem dotaknula stvarnost svakog svećenika koji ulaže napor, vrijeme i znanje da pouči mlade krizmanike, a onda ih nakon krizme rijetko viđa.

Biskup Gorski se osvrnuo na predavanja, ističući kako se više bavilo stručnim terminima s manje konkretnih primjena, a mladima se dalo premalo mjesta govoriti odnosno svjedočiti o samima sebi. Naveo je kako pojedina porazna istraživanja o mladima upućuju na ozbiljnost. »Slika takvog paradoksa kao da se nastanila i u našoj Crkvi jer mladost je i evanđeoska šansa. Još jučer smo znali govoriti da u mladim kršćanima postoji proročka moć, a danas sve više primjećujemo da Bog kojega mi naviještamo nije onaj kojega oni prepoznaju«, upozorio je biskup Gorski. »U okviru ovog kolokvija htjeli smo razmišljati o krizmanicima koji su po sakramentu preuzeli vlastitu odgovornost za svjedočanstvo kršćanske vjere kojim bi ojačali zajedništvo unutar župne zajednice, a susrećemo se s mladima koji traže vlastiti put i vlastiti govor vjere u nekim nišama svojega života. Pred njih često stavljamo teret teoloških misli, a dobivamo mlade kršćane bez kršćanske prakse«, ustvrdio je pomoćni biskup zagrebački. »Ne bojmo se promjena forme. Važno je da uvijek očuvamo čisti sadržaj svoje vjere. Neovisno o tome hoćemo li se s tog puta do mladih vratiti prljavih haljina, vratit ćemo se s mladima u mjesto koje je izvorno mjesto susreta Boga i čovjeka, ali i mjesto najdubljeg mističnog iskustva, i čovjeka i Boga, u župnu zajednicu«, zaključio je, zapitavši se je li moguće mladog čovjeka koji je do krizme bio prisiljavan dolaziti na vjeronauk i misu sada najednom uvesti u zajednicu koju prije nije prihvaćao. »Čini mi se da će mladi, ako tijekom priprave ne vide svoju budućnost u župnoj zajednici, to teško vidjeti nakon primanja potvrde, osobito ako su ciljevi pomaknuti. Naime, i roditeljima i potvrđenicima više je cilj sam sakrament nego život po vjeri. Nama pak sakrament jest sredstvo za život po vjeri. To pak podrazumijeva novi život župne zajednice«, zaključio je biskup Gorski, podsjetivši kako treba imati opredjeljenje za iskustvo vjere i sudjelovanje. Upozorio je kako će trebati neprestano biti s mladima na putu traženja, otvarajući im prostor svećeničke blizine.

Treba iznova pronalaziti vrjednote

Predsjednik HBK-a zadarski nadbiskup Želimir Puljić izrazio je zabrinutost što su dvije nosive okosnice kršćanskog Zapada zapale u krizu, a to su demitizacija Krista i kršćanstva, te urušavanje zapadne civilizacije, što je dovelo do krize vrjednota u koje se stoljećima vjerovalo i po njima stvaralo zakone. »Treba dakle iznova pronalaziti vrjednote. No njih se ne proizvodi u znanstvenim sveučilišnim kabinetima, niti ih se može 'presnimiti' ili kopirati. Živi ljudi ih stvaraju i 'proizvode'«, napomenuo je predsjednik HBK-a.

Naveo je kako se u dijalogu i suradnji s mladima želi ne samo slušati njihova »azilantska pitanja i probleme«, nego skupa s njima biti subjektom povijesnih zbivanja. »Ovo naše civilno i sekularno društvo treba i s pravom očekuje da ponudimo svoj obol, na nama svojstven način. I to na religioznom, duhovnom i vjerničkom polju. A tko to drugi može bolje učiniti ako ne mi koji smo pozvani biti djeliteljima svetih otajstava?«, zapitao se zadarski nadbiskup.

Sudionici su izvijestili i o sudjelovanju u šest radnih skupina »Modeli rada s mladima u župnoj zajednici nakon sakramenta potvrde« koje su osmislili članovi i suradnici Odbora HBK-a za mlade: »Sport i volontarijat kao odgoj za predanost drugomu« (moderator Luka Hudinčec), »Via pulchritudinis i nova evangelizacija« (Ivana Foretić), »Vasa sacra i mladi« (Ana Marčinko), »Digitalna religija i mladi ljudi s dušom« (Davor Trbušić), »Redovničke 'vlastitosti' u radu s mladima i njihova primjena u župnoj zajednici« (s. Dijana Mlinarić) i program »Mladi za mlade« koji je moderirala Ivana Čogelja. Tematske rasprave, izvješća iz rada u skupinama i sintezu kolokvija moderirao je predstojnik Nacionalnoga katehetskog ureda HBK-a dr. Ivica Pažin.

Mladi očekuju vidljive plodove svojega rada

Prvog dana kolokvija na okruglom stolu »Mladi kao 'metafizički azilanti' u dijalogu s Crkvom« sudjelovali su udbinski župnik Tomislav Rogić, povjerenik Ureda za mlade Đakovačko-osječke nadbiskupije Filip Perković, student Branimir Pervan i moderator Marin Periš. Župnik Rogić kazao je kako mladi ne traže savršenost od svećenika, već njihovo nadvladavanje sebe samih kako bi svećeničkim životom još više pružili mlađim vjernicima istinsko svjedočanstvo vjere. Na pitanje »razumije li Crkva mlade i njihov svijet« student Pervan naveo je kako uglavnom od svećenika nedostaje jasniji odgovor »zašto?«, kakav je primjerice ponuđen »Teologijom tijela« Ivana Pavla II. Povjerenik Perković naveo je kako vrijeme u kojemu živimo jest vrlo pragmatično i u njemu mladi očekuju vidljive rezultate, plodove svojega rada. Razmotreni su kvalitetniji pristupi za poboljšanje pastoralnog rada, s naglaskom na slušanje i razumijevanje »metafizičkih azilanata« u formirajućoj dobi.

Kardinal Bozanić: U radu s mladima napravljen je velik napredak

Završnom dijelu kolokvija 25. veljače nazočio je i zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, koji je potvrdio kako je tijekom posljednjeg boravka u Vatikanu među ostalim s papom Franjom razgovarao o situaciji u Hrvatskoj i bl. Alojziju Stepincu. Naveo je kako zajedništvo svećenika i mladih na kolokviju budi nadu. »Uvjeren sam duboko da je u radu s mladima u okviru naše Crkve napravljen velik napredak. Tu smo kao Crkva u odnosu na ono što je nekad bilo napravili novi korak. Imamo mladih po župama, oni se okupljaju, dolaze različite inicijative koje nekad i ne notiramo«, rekao je zagrebački nadbiskup, podsjećajući i na nacionalne susrete hrvatske katoličke mladeži. »Mladi ne žive razdoblje koje traje puno. I oni se pripremaju za ono što je pred njima. Nova zadaća je upravo i kako raditi s obiteljima, bračnim parovima, gdje konstatiramo da se smanjuje broj vjenčanja. Tu je naše usmjerenje, gledati naprijed, ali biti blizu, voljeti mlade, biti zajedno s njima. A i vi, mladi, računajte da su svećenici vama blizu«, zaključio je kardinal Bozanić.