Kako do poučavatelja mira i tolerancije?

ZAGREB, Katehetska zimska škola za vjeroučitelje u osnovnim školama

Nastavnici vjeronauka usmjerili su se prema osnaživanju kompetencija mirotvorstva jer školski odgoj za nenasilno rješavanje napetosti i sukoba prepoznaju kao važnu dimenziju u izgradnji mira.

Ivan Tašev

kzs 2015 01

Kako do tolerancije u nastavi, kako razvijati mir u vjerničkim zajednicama, ostvariti mir u životnim i profesionalnim situacijama, usvojiti strategiju i metode poučavanja i odgoja srca i savjesti za mir - bile su neke od tema o kojima su vjeroučitelji i vjeroučiteljice osnovnih škola raspravljali na prvoj ovogodišnjoj katehetskoj školi, uoči početka nastave nakon božićnih praznika - od 7. do 9. siječnja. Trodnevni stručni skup na temu »Odgoj za mir« priredio je Nacionalni katehetski ured Hrvatske biskupske konferencije (NKU) u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa (AZOO), a brojku od 350 sudionika nije bilo teško dosegnuti jer su nastavnici vjeronauka u Nadbiskupijski pastoralni institut u Zagrebu stigli iz svih dijelova Hrvatske.

Kroz četiri plenarna predavanja profesora teologije, povjesničara i socijalnog pedagoga te isti broj radionica razmijenili su hrvatski vjeroučitelji načine rada, razgovarali kako dva školska sata tog izbornog predmeta učiniti još zanimljivijim i atraktivnijim djeci, ali se i osvrnuli na neke aktualne probleme. Ipak kroz sve se susrete provlačila tema Katehetske škole »Odgoj za mir«, pa se razmišljalo i o tome kako vjeroučiteljski poziv u nastavničkom kolektivu ima posebno mjesto, posebice kada je riječ o poučavateljima mira i tolerancije.

Potporu im je dao đakovačko-osječki nadbiskup dr. Đuro Hranić, koji je među hrvatskim biskupima kao predsjednik Vijeća za katehizaciju i novu evangelizaciju zadužen za kontakt s vjeroučiteljima. Otvarajući katehetsku školu, poručio im je da važnu dimenziju u izgradnji mira zauzima upravo školski odgoj za nenasilno rješavanje napetosti i sukoba te zaželio da se vjeroučitelji u svoje učionice vrate puni vedrine, kao nositelji i apostoli mira i zajedništva.

Mir kao »kralježnica« Biblije

»Želim da kroz ovu školu otkrivamo univerzalna iskustva ljudi i težnju za ostvarenjem mira u svakodnevnim životnim situacijama, da otkrivamo snažnu povezanost našega osobnoga, unutarnjega mira s kvalitetnim međuljudskim odnosima, jer mir uistinu počinje u nama, počinje u našim srcima. To stanje u našem srcu itekako je povezano i s društveno-političkim mirom«, kazao je nadbiskup Hranić, a osim njega nakon uvodne molitve pozdravne riječi skupu uputili su pomoćni zagrebački biskup mons. Mijo Gorski u ime kardinala Josipa Bozanića, Vinko Filipović, ravnatelj AZOO-a, te mons. dr. Ivica Pažin, predstojnik NKU-a.

U tom su kontekstu posebno spomenuta imena viših savjetnica za vjeronauk Ankice Mlinarić i Gordane Barudžije koje su idejama i sugestijama pridonijele ostvarenju i realizaciji ovogodišnje Katehetske zimske škole, čija je tema - kako se moglo čuti - nadahnuće pronašla u stotoj obljetnici početka Prvoga svjetskoga rata, kao i riječima pape Franje koje je izrekao tijekom posjeta spomen-groblju u Regipuglii na kojem je komemorirao žrtve toga velikoga rata na početku prošloga stoljeća.

No pristup predavanjima bio je označen drugim smjerom, naglasak je stavljen na odgoj za mir, na nadu i optimizam te oduševljenje vrjednotama pomirenja i mira. Tako je radni dio skupa otvoren predavanjem dr. Bože Lujića s Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta u Zagrebu koje je bilo nadahnuto biblijsko-teološkim razmišljanjima i citatom iz Poslanice Efežanima »Krist je mir naš«. Iznijevši kako se mir i pomirenje protežu kroz Stari i Novi zavjet te su svojevrsna »kralježnica« Biblije, prvi predavač je dao sažetak pogleda na čovjekov mir kao sklad odnosa i na nemir kao njihovo remećenje te osvijetlio kako je već tadašnje shvaćanje mira bilo prošireno od političkoga mira do egzistencijalnoga smisla i sreće čovjekova života.

Bolna iskustva tri rata

Na pitanje što Isus podrazumijeva pod mirom, prof. Lujić odgovorio je kako on ne govori pretjerano o miru, već ga jednostavno čini. »Cjelokupno Isusovo djelovanje dalo bi se svesti pod zajednički nazivnik uspostavljanja mira kao harmoničnoga sklada unutar samoga čovjeka, ali jednako tako i sklada s drugim ljudima, a onda u konačnici i sklada s Bogom kao temeljem stvarnosti.« Podsjetio je predavač da mir ne dolazi od ljudi, nego od Boga, da je prva kršćanska zajednica shvatila Isusovu poruku i djelatnost za uklanjanje zla i stvaranje pretpostavki za miran i skladan život među ljudima te pozvao vjeroučitelje da posebice kod mladih ljudi s kojima rade izgrađuju otvorenost i razumijevanje koje će pridonijeti uspostavi mira.

Na osnaživanje kompetencije mirotvorstva kod osnovnoškolskih nastavnika vjeronauka bilo je usmjereno i predavanje povjesničara iz Državnoga arhiva u Vukovaru Petra Eleza naslovljeno »Komadići mira u velikim ratovima«. »Ratni« pregled povijesti 20. stoljeća, vidljiv i u Hrvatskoj kroz tri sukoba u Prvom i Drugom svjetskom te Domovinskom ratu, nije ostao samo na tragičnim okolnostima ratovanja, već je pružio perspektivu i uvid u mirotvorno djelovanje istaknutih pojedinaca i cijelih društava.

Nema sumnje da ratna zbivanja snažno utječu na razvoj nacionalnoga, kulturnoga i duhovnoga identiteta, kazao je Elez. Bolna iskustva u tri rata »još su jednom dokinula hrvatski san o miru i blagostanju i suočila hrvatski narod s nekim od najvećih izazova u njegovoj tisućljetnoj povijesti«, istaknuo je, aludirajući na demografske gubitke, kao i potiranje uloge i utjecaja Katoličke Crkve tijekom komunističke vlasti. Tragovi mirotvornoga djelovanja mogu se pronaći u brojnim arhivskim izvorima, od kojih su na predavanju istaknute uspomene i očuvana korespondencija hrvatskih domobrana, vijesti o karitativnom djelovanju u kronikama franjevačkih samostana, ratni memoari preživjelih vojnika…

Do nove kulture pamćenja

Prvi je dan u večernjim satima zaključen misnim slavljem, a prije toga u popodnevnim satima vjeroučitelji i vjeroučiteljice bili su posebno zadovoljni radionicama koje su teorijska znanja »spustila« u praktičnu pomoć u rješavanju izazova s kojima se profesionalno susreću. Uz voditelje radionica nastavnici vjeronauka tako su obradili sljedeće teme: »Ishodi učenja i odgoj za mir« (Tihana Petković), »Mir kao tema u aktualizaciji i sintezi« (Jasmina Rašković), »Odgojna nastojanja oko mira u razredu« (Alma Rovis Brandić) te »Odgoj za mir - metodičke prilagodbe u integraciji učenika s teškoćama u razvoju« (Marica Matešić i Kristina Kramarić).

»Nova kultura pamćenja kao preduvjet mira« bio je naslov predavanja dr. Ivana Šarčevića, dekana sarajevske Franjevačke teologije, koji je istaknuo da se pamćenje često oblikuje negativnim iskustvima i postaje traumatična zakovanost za grješnu prošlost. Zato on zaziva novu kulturu pamćenja koja je nužna za uspostavu pomirenja i mira. »Za počinitelje je nužno novo sjećanje, novo 'čišćenje pamćenja' u priznanju grijeha, pokajanju i obraćenju kao nadoknadi počinjene nepravde, a za žrtve novo sjećanje na izbavljenje, zatim opraštanje za novi odnos te istančana budnost i kontrola vlastitoga zlopamćenja«, kazao je Šarčević i istaknuo korake koji mogu pomoći u izgradnji zdrava identiteta: samokritika, dokidanje grješnih struktura, odustajanje od generalizacije i kolektivne mržnje, prekoračivanje etničkih i konfesionalnih granica u supatnji.

Konkretnošću je bilo intonirano predavanje socijalne pedagoginje Alme Rovis Brandić o nasilju među djecom. Govorila je o postupanju u slučaju nasilja, na koje odrasli uvijek moraju reagirati. »Važno je dogovoriti s djecom da u slučaju sukoba ne budu aktivni promatrači, već neka se udalje i odu, a ako ostanu, neka budu nezainteresirani i neuključeni. Važno je jasno pokazati kako agresivno ponašanje nije dopušteno, kako se ne tolerira.« U tome će pomoći jasno definirana pravila ponašanja koja se dosljedno poštuju, kao i insistiranje na poštivanju pravila koje mora biti lišeno svakoga kažnjavanja, vrijeđanja, zanemarivanja i nedosljednosti u odgoju.


kzs 2015 01 kzs 2015 01 kzs 2015 01 kzs 2015 01