Katehetska zimska škola za vjeroučitelje osnovnih škola

Tomislav Šovagović

Postoji pravo na Božju prisutnost u školi i društvu

»Svjestan sam da ste vi daleko više izloženi nego što smo mi biskupi izloženi, da ste vi svakodnevno u tom ozračju po zbornicama, među kolegama, da stavovi, pristupi, komentari dođu prije do vas nego do nas. I zato bih rekao da ste doista blagoslov za ovu Crkvu, i mi na vas vjeroučitelje gledamo doista s puno poštovanja«, napomenuo je predsjednik Vijeća HBK-a za katehizaciju, đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić.

Katehetska zimska škola za vjeroučitelje/vjeroučiteljice osnovnih školaKatehetska zimska škola za vjeroučitelje/vjeroučiteljice osnovnih školaKatehetska zimska škola za vjeroučitelje/vjeroučiteljice osnovnih školaKatehetska zimska škola za vjeroučitelje/vjeroučiteljice osnovnih škola

Katehetska zimska škola za 470 prijavljenih vjeroučiteljica i vjeroučitelja osnovnih škola održana je od 8. do 10. siječnja u Međubiskupijskom sjemeništu na zagrebačkoj Šalati. Pod sloganom »Govoriti znači ljubiti« (usp. Dei verbum, br. 21) Nacionalni katehetski ured Hrvatske biskupske konferencije i Agencija za odgoj i obrazovanje pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta željeli su približiti postupnost kao princip naviještanja u vjeronauku u školi i novoj evangelizaciji.

Otvarajući školu u srijedu 8. siječnja, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić progovorio je o ulozi vjeronauka u školi: »Ako je Bog postao čovjekom, došao među nas, jedan od nas postao, pa zar mi imamo pravo zanijekati da bude među nama, pa i u školi, društvu... Mi smo obvezni, dužni tu toplinu koju smo osjetili širiti oko sebe i biti svjedoci takve topline i ljubavi.« Dodao je da se život može u potpunosti zvati životom tek uronućem u misterij života koji Bog pruža. »Najprije zahvaljujući vama, drage vjeroučiteljice i vjeroučitelji, mnogo smo toga na ovom 22 godine dugom putu učinili. Mnogo, ali ne sve. Postupnost u radu s čovjekom zahtijeva strpljenje koje vodi staloženosti, pozornosti koja primjećuje potrebu i razgovor koji dopušta i nerazumijevanje«, ustvrdio je mons. Puljić.

Predstojnik Nacionalnoga katehetskog ureda HBK-a dr. Ivica Pažin napomenuo je da se školom želi na određeni način navijestiti da se Bog objavio u Isusu Kristu i da se upravo u njemu ispunjava smisao našega života. »Bog, dakle, u prvoj liniji prelazi osobni put do svakoga čovjeka, a manje želi biti dijelom akademskih debata. Boga valja, i to je poziv svim znanstvenicima, tražiti i izvan znanstvenih okvira, najprije, zajedno s tolikima koji za Njim čeznu u osobnim iskustvima«, naglasio je dr. Pažin.

»Ono što vam kao vjeroučiteljima nitko ne može oduzeti - kakva god bila obrazovna politika - vaš je kreativni prostor u razredu s vašim učenicima«, napomenuo je ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje Vinko Filipović te dodao: »Odgojna uloga vjeronauka za mene je nešto što je neupitno, nešto što apsolutno ima svoje mjesto, svoju vrijednost, jer djeca koja su se opredijelila za vjeronauk imaju pravo od vas dobiti sve one vrijednosti i poruke Katoličke Crkve i vjere kojoj pripadaju. Pred vama je zadaća širiti dobri duh optimizma i dobrog ozračja.«

Potreban misionarski žar vjeroučitelja

Prvo predavanje održao je dr. Drago Tukara s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu o temi »Brižljivi raspoređaj objave (DV 2) Od stvaranja govorom do osobne Božje ljubavi u Riječi«. Razložio je etimološko značenje riječi Bog, Božju objavu, Objavu u Isusu Kristu i Crkvu kao prenositeljicu božanske Objave. Upozorio je da je zadaća svakoga kršćanina u suvremenom svijetu pomoći u sveopćemu razvoju svijeta i ljudskoga društva.

Umirovljeni profesor s Teologije u Rijeci dr. Milan Šimunović, u predavanju »ABCeda nove evangelizacije i vjeronauk u školi« napomenuo je da je nova evangelizacija središnji pojam naviještanja Crkve, u »novoj epohi« crkvene i svjetske povijesti. Središte nove evangelizacije je Isus Krist, a temelj joj je evanđelje, čiji je prvi vjesnik Crkva. Naznačio je da Crkva, mišljenjem da će nova evangelizacija uspjeti oživljujući samo stare forme naviještanja, novu evangelizaciju pretvara u iluziju od koje se potrebno konačno rastati. U zemljama kršćanske tradicije, kakva je i Hrvatska, a kojima je nova evangelizacija najprije namijenjena, misionarski oblik kateheze predstavlja trajni izazov, upozorio je dr. Šimunović. Pozvao je vjeroučiteljice i vjeroučitelje na duhovni dinamizam zbog duhovne pustinje društvenog konteksta, kao i razvijanje misionarskoga žara.

Pred vjeroučiteljima je uprizoren i scenski prikaz »Pekel na zemli«, autora Denisa Peričića, nastao kao završni rad studenata lutkarstva i glume na Umjetničkoj akademiji u Osijeku. U kapeli Međubiskupijskog sjemeništa euharistijsko slavlje predvodio je predstojnik NKU-a dr. Pažin.

Kulturološki temelj vjeronauka

Predavanjem »Didaktika postupnosti u priopćavanju vjerskog sadržaja« mr. Ivana Marijanovića otvoren je drugi dan škole u četvrtak 9. siječnja. Naznačio je definiciju didaktike, njezina načela i metode, karakteristike vjeronauka kao specifičnog predmeta te svrhu i cilj odgoja učenica i učenika. Argumentirajući legitimaciju vjeronauka u školi, mr. Marijanović je iznio četiri gledišta: povijesno-kulturno, zbog religije kao jednog od korijena zapadne civilizacije, potom antropološko jer škola pomaže ispravno i kritički razmišljati o pitanjima čovjeka, odgojno-školsko koje donosi kompetenciju konstruktivnoga uključivanja u društvo, te pravno i institucionalno gledište, ističući da država mora pravno regulirati nastavu o temama religije i kulture. Zaključio je da vjeronauk ima kulturološki temelj, sadržaj koji se mora obrađivati u školi, jer posjeduje znanje o religijskim pitanjima i odgovorima, a sa župnom katehezom se ne isključuje, već nadopunjuje.

Četvrto i posljednje predavanje, »Vjeronauk između askeze i mistike - Usredotočenost na bitno umjesto mnoštva ponude«, održao je dr. Ivica Raguž s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu. Naznačio je razliku između radnog i konačnog cilja askeze i mistike, koja leži u tome da se askeza događa ljudskim naporima, a mistika je čovjeku darovana Božjom voljom. Ustvrdio je da vjeroučitelji trebaju imati asketski duh napuštajući uobičajen način mišljenja u svijetu, na neki način umrtvljujući sebe, a takav duh poslušnosti valja prenositi na učenike.

Predstavljeni »Marijini obroci«

Plenarnom raspravom škola je završena u petak 10. siječnja. Marko Sladoljev, vjeroučitelj zagrebačke Osnovne škole Ante Kovačića, predstavio je udrugu »Marijini obroci« kojoj je cilj prikupiti 60 tisuća kuna za izgradnju školske kuhinje u Malaviju. Na pitanja su odgovarali viši savjetnici u Agenciji za odgoj i obrazovanje Dalibor Adžić, mr. Gordana Barudžija i Tomislav Tomasić. Razgovaralo se, među ostalim, i o udžbenicima koji su na zahtjev MZOS-a do 1. prosinca prošle godine ažurirani prema novom hrvatskom pravopisu i podacima o promjenama unutar (nad)biskupija. Predsjednik NKU-a dr. Pažin pozvao je na veće sudjelovanje prijavljenih vjeroučitelja u budućim školama, kao i iznošenje prijedloga za poboljšanje u organizacijskom smislu. Zahvalnu riječ uputio je i đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić.

Osim predavanja sudionici su pohađali i tri radionice: prvu, »Riječ Božja od kamena - Projektna nastava u hrvatskim katedralama« vodili su Silvio Benč, Anita Bakovljanec, Bernarda Tkalčec i Pavla Mesarić iz Varaždinske biskupije, a svrha joj je bila, na temelju vjeroučiteljskog iskustva i stručnosti osmisliti didaktičke materijale vezane uz cjelinu »Crkveni jezici i kultura« za šesti razred osnovne škole. Drugu radionicu, pod nazivom »Biblija je duša vjeronaučne nastave«, održale su vjeroučiteljice iz Zagrebačke nadbiskupije Marijana Stojanović, Natalija Kivač, Vesna Palijan i Lujza Milodanović, upozoravajući kako vjeroučeniku valja omogućiti slobodnu komunikaciju s biblijskim tekstom. Treću radionicu, »Grad anđela u Gradu bez Boga - Film kao didaktičko sredstvo«, vodile su Ksenija Miškulin, Ivan Miškulin, Ivanka Petrović i Gordana Barudžija, također iz Zagrebačke nadbiskupije. Analizirajući tri isječaka iz glasovitog filma njemačkoga redatelja Wima Wendersa »Nebo nad Berlinom« iz 1987, sudionici su promišljali o vrednotama i velikim životnim i umjetničkim temama.


»Agonija koju svi skupa proživljavamo«

Posljednjeg dana Katehetske zimske škole, 10. siječnja, tijekom plenarne rasprave, vjeroučitelje su zanimale reakcije mjerodavnih na pismenu preporuku Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta da vjeronauk bude ili prvi ili posljednji školski sat, kao i stav glede opstanka vjeronauka u školama. Predsjednik Vijeća za katehizaciju HBK-a, đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, podsjetio je da se dijalog s crkvene strane zahtijeva već više od dvije godine, točnije kako se MZOS oglušilo na dopise Nacionalnoga katehetskog ureda i HBK-a što je urodilo napetijim odnosima. »Ne mogu što drugo reći nego da vi dijelite, prolazite kroz ono što prolazimo svi kao Crkva u zadnje vrijeme. Zbog tih napetosti koje su se tada rodile sa zdravstvenim odgojem, ustvari je i došlo do referenduma. Vidjeli ste kako su se ponašali za vrijeme referenduma, i prije i poslije referenduma. To je jednostavno agonija koju sada svi skupa proživljavamo.« Upozorio je da se problem pokušao riješiti i na najvišim razinama, u susretu Predsjednika RH i pape Franje. »Svjestan sam da ste vi daleko više izloženi nego što smo mi biskupi izloženi, da ste vi svakodnevno u tom ozračju po zbornicama, među kolegama, da stavovi, pristupi, komentari dođu prije do vas nego do nas. I zato bih rekao da ste doista blagoslov za ovu Crkvu, i mi na vas vjeroučitelje gledamo doista s puno poštovanja«, napomenuo je vjeroučiteljicama i vjeroučiteljima đakovačko-osječki nadbiskup, primijetivši da je u Europi pomalo pomodarstvo gender i rodna ideologija te da takvi europski vjetrovi podržavaju i neke događaje u Hrvatskoj. »Međutim, s druge strane, ta ista Europa ne ide tako daleko da postavlja u pitanje vjerski odgoj i obrazovanje unutar školskog sustava. Ne trebamo biti egzistencijalno ugroženi. Pritisnuti, ali ne pritiješnjeni«, kazao je mons. Hranić te pozvao vjeroučiteljice i vjeroučitelje na hrabrost i odvažnost, kao i hitru reakciju ako u školi dođe do bilo kakve sporne situacije glede vjeronauka.


Materijali s Katehetske zimske škole